Pametna sela uz hranu i kroz zadruge mogu proizvoditi i energiju?

Međunarodna konferencija ''Pametna sela – digitalno ruho tradicije'' održana je u Osijeku, u organizaciji Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu. Jedan od ciljeva konferencije održane u prostorijama HGK, bio je razmjena mišljenja o javnim politikama, primjerima dobre prakse i izazovima koncepta pametno selo, a nazočni su bili predstavnici Vlade RH i institucija Europske unije, zastupnici Europskog parlamenta iz Slovenije i Mađarske, predstavnici Europske komisije, austrijskog parlamenta, pripadnici akademske zajednice i konzultanti.

Naglasak je bio na predstavljanju pametnog sela hrvatskoj javnosti budući da se tom inicijativom želi postići sinergija tradicionalne poljoprivrede, bežičnih medija i inovacija te se ujedno oduprijeti negativnim demografskim trendovima u ruralnim područjima.                                     

Pametna sela - spoj tradicionalne poljoprivrede, poduzetništva i tehnologije

Sudjelovala je i Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuvši da je potreban vizionarski koncept koji će biti spoj tradicionalne poljoprivrede i dopunskih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu s inovativnim pristupom, automatizacijom i robotizacijom poljoprivrede uz uporabu obnovljivih izvora energije te razvoj novih poslovnih modela.

"U pripremi smo Nacionalne razvojne strategije 2030., a za mjesec i pol dana predstavit ćemo prvu i drugu fazu koja se odnosi na razvojne ciljeve. U pripremu smo uključili i Svjetsku banku kroz Sporazum o savjetodavnim uslugama, a fokus će biti na rastu zapošljavanja. Za ostvarenje koncepta pametnog sela podrazumijevaju se suradnja i zajedničko ulaganje, kako pojedinaca – malih obiteljskih gospodarstava, tako i seoske zajednice, posebno mladih poljoprivrednika, ali i svih zainteresiranih dionika poput poduzetnika, poljoprivrednika te javnih i privatnih institucija.

Hrvatsko selo treba postati atraktivno mjesto za život, kao što je trend u nekim zemljama Europe i šire, gdje mnogi u selima traže spas od gradske gužve i urbanog načina života. Tako bi se djelovalo i na negativan trend iseljavanja iz ruralnih područja i potaknuo dolazak mladih, osigurale osnovne usluge i infrastruktura, poboljšala digitalizacija i povezanost ruralnih s urbanim područjima te tako osigurao ravnomjeran teritorijalni razvoj'', rekla je ministrica Žalac i pokazala podatke o iskorištenosti sredstava EU-a, napomenuvši da se vidi rast.

Omogućiti poljoprivrednicima lakši pristup novcu iz Europske unije

Domaćin susreta, zastupnik Davor Škrlec napomenuo je da su pametna sela izvrsna prilika da Hrvatska promijeni svoj dosadašnji način poticaja i provedbe poljoprivredne politike.

"Podloga koncepta pametnih sela je u najvećem dijelu digitalna tehnologija, no tu su još uključene i društvene inovacije, bioekonomija, konkurentna zelena ekonomija sela, energija i mobilnost. Društvene inovaciju u pametnim su selima izuzetno važne, ali njihova uspješna primjena ovisi isključivo o kvaliteti zajedništva u lokalnoj sredini. Mnogo toga možemo doznati iz iskustava drugih zemalja jer je puno lakše učiti na tuđim greškama, nego na svojim. Moramo u zakone ugraditi mogućnost postojanja državnih potpora kako bi naša ruralna područja ostvarila veće subvencije nego danas te lakši pristup javnom novcu iz EU-a.

Poljoprivrednicima je komplicirano ispunjavati niz formulara da bi došli do novca i trenutačno u Europskom parlamentu radimo i na tome, kako bi ta procedura bila pristupačnija i jasnija i da bi se poljoprivrednici mogli unaprijed pripremiti'', rekao je Škrlec i dodao kako je najvažnije da izvršna hrvatska vlast prepozna važnost koncepta pametnih sela pri definiranju idućeg operativnog programa u nacionalnom zakonodavstvu te da je potreban i angažman regionalne i lokalne vlasti koja treba uklanjati lokalne prepreke.

Energetske seoske zadruge i slovenska iskustva

Zastupnik Škrlec govorio je i o energetskim zadrugama, istaknuvši da selo nije samo za proizvodnju hrane, nego može biti odlično mjesto za proizvodnju energije. Iznio je zamisli o gradnji elektrana u vidu zadrugarstva u ruralnim područjima.

"Stvorili smo podlogu da se u hrvatske zakone također može ugraditi odredba da građani mogu proizvoditi električnu energiju kroz energetske zadruge. Za sada postoji jedna hrvatska zelena zadruga u Križevcima. Na tom se primjeru pokazalo da je takav projekt isplativ i bez poticaj, tako da su sve predrasude uklonjene", istaknuo je Škrlec, između ostalog.

Franc Bogovič, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu govorio je o slovenskim iskustvima s konceptom pametnih sela, o problemima s kojima su se susretali i izazovima s kojima se još treba suočiti.

"Želimo riješiti problem mobilnosti starijih stanovnika na selima, tamo gdje ne postoje taksi službe i organiziran javni prijevoz. Također, potrebno je mladima omogućiti poslovnu perspektivu i napredovanje na selu kroz načela ekonomije dijeljenja, precizne poljoprivrede, digitalnih rješenja i uz potporu dobre širokopojasne mreže. Želimo pridonijeti i razvoju seoskog turizma, novim rješenjima na polju energetike, e-zdravlja i slično. Primjerice, kupci putem digitalnih rješenja na blagajni u prodavaonicama moraju znati odakle dolazi meso i od kojeg uzgajivača.

2,4 milijarde eura za razvoj pametnih sela?

Uz pomoć različitih mjera i uporabom suvremenih tehnologija želimo život na selu opet učiniti privlačnim", rekao je Bogovič i zaključio svoje obraćanje optimističnom najavom: "Nadam se da će Europski parlament predložiti Europskoj komisiji i Vijeću da uložimo 13,5 milijardi iz Europskog fonda za regionalni razvoj u financijskom razdoblju 2021.-2027. u razvoj ruralnih područja, unutar toga i 2,4 milijarde eura isključivo za razvoj pametnih sela. Taj moj prijedlog koji je već potvrdio Odbor za regionalni razvoj trebao bi biti usvojen tijekom ožujka."