Pametna sela Zagrebačke županije na putu da postanu IT oaze

Na pitanje koja hrvatska županija ima najveći broj poljoprivrednika rijetki bi pogodili točan odgovor. Sa 14,5 tisuća poljoprivrednih gospodarstava Zagrebačka županija prva je po broju registriranih poljoprivrednika, a treća po broju stanovnika.

Od 317.606 stanovnika, njih između 20 i 50 posto živi na ruralnim područjima. Međutim, pojedina ruralna područja drastično se razlikuju zbog prostorne udaljenosti, populacijskih trendova i stupnja gospodarskog razvoja. Neki gradovi i općine ove županije su među najrazvijenijim u Hrvatskoj, dok su neke među najniže razvijenim. 

Zato je nužno primijeniti novi pristup, oživjeti slabije razvijene općine i omogućiti bolju kvalitetu života stvarajući pretpostavke za razvoj pametnih sela, smatraju u tamošnjem Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Poticanje lokalne inicijative presudno je za uspjeh

Pandemijske okolnosti i rad na daljinu potakle su brojne obitelji da se presele na selo, u prstenu Zagrebačke županije, gdje bez gužvi, dugih putovanja na posao grade svoj život u zdravijem okolišu. S druge strane, mnogo stanovnika nije napuštalo svoja sela, gdje više obitelji žive u istom mjestu i generacijama se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Što im je zajedničko?

Svi imaju istu potrebu –  bolje uvjete života u prostoru u kojem žive. Trebaju im pametna sela, koja svoje resurse troše optimalno i ne ugrožavaju okoliš, s ruralnom infrastrukturom koja je jednaka urbanoj, a zasnovana na digitalnim tehnologijama. Ideja se razvila s ciljem drugačijeg pogleda na ulaganja u ruralna područja, bez naglaska na klasičnu poljoprivredu, nego u ulaganja u digitalne tehnologije, razvoj poslovanja i obrazovanja. Ovo se može primijeniti na sve segmente seoskog života, za što je nužna uska suradnja županije i općina, ali i poticanje lokalne inicijative koja je presudna za uspjeh.

Potreba stvaranja pametnih sela, europske inicijative pokrenute 2017. godine, vrlo brzo je prepoznata u ovoj županiji. Tako su prije dvije godine izrađene smjernice razvoja sela i poljoprivrede do 2030. godine, prema kojima se županija strateški usmjerava prema zelenoj poljoprivredi i održivom razvoju.

Zagrebačka postaje Zelena županija - do 2030. pod ekološkim uzgojem sto posto površina

Brzi Internet osnovna je pretpostavka razvoja pametnih sela

Kako bi se omogućio ravnomjerniji razvoj ruralnih područja te izjednačili uvjeti života i rada u ruralnom s urbanim prostorom, u veljači 2021. godine usvojen je Program razvoja pametnih sela do 2030. godine - akcijski plan. Posebna pozornost posvećena je područjima 25 općina, koje imaju duplo manje stanovnika po km2 u odnosu na cijelu županiju.

"Pametna sela započinju s lokalnim ljudima koji se okupljaju kako bi razvili strategiju oko lokalnih resursa, potreba i težnji. Zato je nužno ulagati u te ljude i njihove ideje, dati im podršku te stvarati potrebnu infrastrukturu - to je uloga tvoraca i nositelja razvojnih politika“, istaknuto je u Programu.

Ostvarenje ove vizije razvoja zahtijeva intervencije u različitim razvojnim područjima, pa su unutar Akcijskog plana, definirana tri strateška cilja:

• Povećati gospodarsku aktivnost kroz proizvodnju proizvoda i usluga dodane vrijednosti s naglaskom na primjenu ekoloških načela, visokih tehnologija i digitalnih rješenja;
• Podići razinu dostupnosti komunalne, društvene te informacijsko komunikacijske infrastrukture kao i veće aktivnosti lokalne zajednice;
• Razvijati osjećaj pripadnosti zajednici te poticati i osposobljavati ljude za aktivno sudjelovanje u lokalnom razvoju i primjeni digitalnih tehnologija  - širenje znanja i vještina  za izradu pametnih rješenja.

Kako bi se ostvarili ovi ciljevi izdvojeno je 11 najvažnijih projekata na području Zagrebačke županije: Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa; WEB platforma Pametno selo; Seoske IT oaze za digitalne nomade; Infopunkt/digitalna ploča; Pametna sela za zdraviji život; Digitalna poljoprivreda; Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije; Primjena pametnih tehnologija u poljoprivredi; Digitalna tržnica proizvoda; Promocija i širenje digitalnih znanja i stvaralaštva te Društveno aktivna lokalna zajednica.

Prvi preduvjet je svakako dostupnost brzog interneta, pa je za program razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje cijele županije, osigurano 700 milijuna kuna kojima će se financirati šest projekata. Cilj je svim kućanstvima, odnosno privatnim, poslovnim i javnim korisnicima omogućiti pristup internetu minimalne brzine 100 Mb/s.

Šest projekata za 700 milijuna kuna

Do sada su odobrena tri takva projekta za koje su sklopljeni ugovori o provedbi između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te korisnika (operatori/investitori) na području Ivanić-Grada, Svete Nedelje i Zaprešića. Za očekivati je da će se većina planova ostvariti do 2023. godine, što će biti veliki doprinos stvaranju uvjeta za brži razvoj ovakvih sela.

Preostala tri projekta na području Velike Gorice, Vrbovca i Jastrebarskog bi se mogla realizirati uz pomoć sredstava iz "Europskog plana oporavka" i to najkasnije do 2025. godine, do kada, prema smjernicama Europske komisije, svi poljoprivrednici i sva ruralna područja u EU trebaju imati pristup brzom i pouzdanom internetu.

"Provedba našeg programa pametnih sela u desetogodišnjem razdoblju, zasigurno će doprinijeti izjednačavanju uvjeta života u gradu i na selu, oživjeti seoski prostor, a vjerujem i vratiti te zadržati mlade ljude na našim selima“, zaključio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.