Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pelikan
  • 18.02.2019. 16:00

Pelikani na Dunavu posle 100 godina!

Pored labudova, sive čaplje i pataka od skoro su počeli da stižu i pelikani, koji su poslednji put na ovim prostorima viđeni pre stotinak godina.

Foto: Pixabay /PublicDomainPictures
  • 293
  • 11
  • 1

Dunav je ove godine prava oaza za ptice. Pored labudova, sive čaplje i pataka od skoro su počeli da stižu i pelikani, prenosi Kaledioskop media. Reč je o kudravim pelikanima koji su na ovim prostorima poslednji put viđeni pre stotinak godina. 

Močvarna područja isušena, a ptice izgubile staništa 

Ornitolog Milan Ružić objašnjava da pelikani povremeno dolaze u potrazi za hranom. U prošlosti su pelikani naseljavali velike močvare uz Dunav, Tisu, Savu, ali su ta područja vremenom isušena i pretvorena u šumska ili poljoprivredna zemljišta, zbog čega su te ptice već četrdesetih godina prošlog veka izgubile stanište u Srbiji i gnezde se uglavnom na jugu Evrope i nešto ih ima na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.

"Ipak, povremeno, van perioda gneždenja, pelikani krenu uzvodno uz Dunav do mesta na kojima ima hrane, a ona se nalaze posebno oko HE Đerdap II, koja je prirodna brana gde se riba skuplja u većem broju. Tako da smo imali nekoliko, doduše, usamljenih slučajeva," kaže Ružić za Kaledioskop media i podseća da je pelikan i dalje jedna od najugroženijih vrsta ptica na svetu.

Slučajnost u lutanju ptica?

Povratak pelikana, je neobična pojava, za koju ornitolog dr Saša Marinković, iz Instituta "Siniša Stanković", za RTS kaže da je "slučajnost u lutanju tih ptica".

"To ne znači da će oni ostati na našem području, ali ukazuje na uspešnost programa zaštite pelikana koji se sprovodi u Bugarskoj i Grčkoj. Nekada se mali pelikan gnezdio u Pančevačkom ritu i to je naša vrsta koja je nestala, i ako se vrati, prvo će se vratiti mali ružičasti pelikan“, objasnio je Marinković.

Upozorio je i na to da je stanje dosta loše, i da su problemi brojni. Velika droplja, impozantna ptica, više se ne gnezdi u Srbiji, orao krstaš je pred nestajanjem.

"Sve ovo donosi optimizam da sada možemo nešto da promenimo i to sada kada su vrste pred nestajanjem, a ne sutra kad ih neće biti“, objasnio je Marinković dodajući da je kudravi pelikan na crvenoj listi jako ugroženih životinja.

Da bi spasili ugrožene vrste, neophodno sačuvati staništa 

Da bi se ugrožene vrste spasle neophodno je sačuvati staništa, kada je u pitanju kudravi pelikan to je Carska bara koja je ostala sačuvana.

"Vodena staništa su najugroženija zbog zagađenja voda i potrebno je da čuvamo ta staništa i da ih kasnije nekim od programa vratimo, kao i da naselimo neke od vrsta ptica ponovo“, ukazao je Marinković navodeći sve češći postupak u kojem se vrste razmnožavaju u zarobljeništvu, a zatim se jedinke vraćaju u prirodu. Jato kudravog pelikana, dok je na našim prostorima, možemo videti kod Golupca, Velikog Gradišta i Kladova, Male Vrbice.

"Čovek mora da sprovodi mere zaštite i da se toga pridržava. Postoje već vrhunski programi. Ali mora i sudstvo da se uključi, pošto se ne osuđuju oni koji ubijaju životinje. Niko nije kažnjen za ubijanje beloglavog supa na hranilištu. Tužba je zastarela. Te mere su preventiva, ljudi moraju da znaju da neke stvari ne treba da rade, i zato su neophodne sankcije koje bi nas naučile ponašanju u prirodi", smatra Marinković.

Sa druge strane malo se ulaže, malo biologa radi u svim zaštićenim područjima, imamo dva, tri biologa, što je kako je rekao nedopustivo.

"Nije rešeno ni pitanje upravljača zaštićenim područjima, ona ne donose prihod i ne mogu da se izdržavaju, što je realan problem", ukazao je Marinković.

Jedna od najugroženijih vrsta 

Pelikan je jedna od najugroženijih vrsta ptica. To je poznati kudravi pelikan, čije je naučno ime "Pelecanus crispus". Istraživanja su pokazala da pelikani gnezde isključivo na malim plovećim tresetnim ostrvima, poznatim kao “arbunosi”. Ostrva su nastajala zimi, od odumrlih trsova barske trave i trske, dejstvom vetra i talasa. Na odabranom ostrvcetu ili na više njih, pelikani grade svoja gnezda.

Nakon završenog gnežđenja, plodna tresetna podloga, dodatno nađubrena izmetom pelikana, odmah obraste bujnom trskom, tako da ostrvce više nije pogodno za pelikane i oni dogodine moraju da traže novo, prenosi Kurir. 

Za opstanak ovih ptica potrebne su velike vodene površine bogate ribom. Kudravi pelikani dugi su 160 do 180 centimetara, a dostižu težinu do čak 10 kilograma. Hrane se ribom i drugim vodenim beskičmenjacima, a procenjuje se da u celom svetu ima od 11. 400 do 13. 400 jedinki.


Izvori

RTS


Tagovi

Pelikan Ptice Milan Ružić Saša Marinković Dunav Đerdap


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.