Po kojoj minimalnoj cijeni možemo proizvoditi?

Kolika je minimalna cijena koštanja hrvatskog prehrambenog proizvoda? U Osječko-baranjskoj županiji nude odgovor.

"Ako je to tri kune za litru mlijeka kod 10 najboljih proizvođača u Hrvatskoj, onda svaka prodaja ispod te cijena urušava i šteti najboljima, a ne prosječnima ili lošima. Tu treba podvući crtu, pa i pod cijenu zabrane uvoza", objašnjava zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak.

Treba podvući crtu pa i pod cijenu zabrane uvoza

Svi koji proizvode prodaju po nižoj cijeni, smatraju ovdje, trebaju to i dokazati kroz proizvodnu kalkulaciju kako bi se vidjelo ima li u njoj skrivenih potpora, odnosno potpora po dampinškim cijenama koje stvaraju prednost nekom drugom proizvodu na stranom tržištu.

Proizvođačima treba kapital i podrška županija!

"Neka nam netko pokaže kako je proizvođač u Danskoj, Njemačkoj ili Austriji proizveo mlijeko po 2,50 ili 1,80 kuna pa se onda može prodavati po 2,50 kuna s PDV-om u Hrvatskoj, dok istovremeno najbolji u Hrvatskoj mlijeko proizvodi po tri kune", govori on.

U Osječko-baranjskoj županiji smatraju kako Hrvatska mora uvesti reda po uzoru na druge zemlje kada je u pitanju vlastiti proizvod.

Možemo li izvesti šleper tjestenine u Italiju?

"Postavimo si retoričko pitanje. Možemo li izvesti šleper tjestenine u Italiju? Vidjeli bi tada kako bi kamion na granici proveo 10 dana dok bi se tražio ovaj ili onaj papir. Na kraju bi dobavljač rekao kako mu taj proizvod ne treba. Hoću reći kako se svaka zemlja zaštitila da ne primi naš proizvod, a mi sve ove godine to promatramo i govorimo kako to mora biti tako. Zbog toga najviše gubi prostor Hrvatske koji se može razvijati isključivo kroz proizvodnju hrane", objašnjava Kraljičak koji program ruralnog razvoja drži temeljem opstanka i ostanka ljudi na njihovim prostorima.

Veća potpora "pravim" proizvođačima hrane!

Na kranjem istoku Hrvatske smatraju kako su sela izgubila svoju budućnost u trenutku kada je u njima prestala proizvodnja hrane. S time je prestao doticati dohodak kojega je, kažu u ovoj županiji, zamijenila socijalna pomoć.

Treba nam druga industrijska revolucija u poljoprivredi

"Moramo krenuti u drugu industrijsku revoluciju u poljoprivredi. Prva je bila nakon rata kada su se izgradili silosi i napravili mlinovi u velikim kombinatima. Oni su danas zapušteni jer su ih novi vlasnici koji su ih kupili za kunu, uništili, a nove sustave kroz koje bi ljudi plasirali svoje dorađene, prerađene i upakirane proizvode na današnje vrlo osjetljivo tržište nismo izgradili.

Cijena definira sudbinu domaćeg proizvoda!

To je pitanje udruživanja, ali oko zajedničke infrastrukture. Lokalne samouprave, općine, gradovi, županije trebale bi izgraditi distributivne kanale, sortirnice, hladnjače i ući u osnivanje proizvođačkih organizacija s tim kapacitetima kao što bi proizvođači maslina ušli sa svojim maslenikom ili farmama. Kroz distributivne kanale koje stvore, zajedno bi izlazili na tržiše organizirani s kvalitetnom tehnologijom, nadzorom", poručuje Kraljičak.

Foto: Pixabay