Poboljšani atomizeri: Koje su ekonomske, ali i ekološke prednosti?

Kod ratarskih kultura tretiranje se provodi krilima za prskanje koji prskaju prema dolje i koji se kreću iznad usjeva. Kod voćnjaka, vinograda, ili čak hmeljarnika, kao i u šumarstvu nešto takvo je nemoguće, jer pesticid ne može tako lako stići do biljke, zbog njenih karakteristika, kao i zbog velike vegetativne mase.

Zato pored svih bitnih elemenata prskalice, orošivači imaju i ventilator, koji čini glavnu razliku između ta dva stroja. Naravno, samim tim je i kretanje pesticida drugačije i ovisi o puno više faktora. Zbog visoke cijene pesticida, kao i zbog zaštite okoliša te kvalitete tretiranja, koji na kraju bitno utječe na rod, sve se više upotrebljavaju poboljšani tipovi orošivača u odnosu na klasične s kružnim rasporedom rasprskivača.

Kako kaže profesor s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Aleksandar Sedlar, jedan od poboljšanih tipova je i orošivač s vertikalnim tornjem. On osigurava 20-25 posto bolju pokrivenost od onog s kružnim rasporedom rasprskivača. Još, kako kaže, kada se doda napredniji ventilator, ne samo da je efikasniji nego i zdravstveno sigurniji po vozača.

Koje su njegove prednosti?

Profesor kaže da atomizer s poboljšanim ventilatorom ne usvaja zrak sa zadnje strane i ne izbacuje pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na pravac kretanja traktora kao kod običnog tipa, pa je samim tim bolji i sigurniji. Obični ventilator je manje produktivan i opasan, jer je u zoni glave traktoriste, uslijed drifta, velika količina zraka sa česticama pesticida. 

"Izbacivanje pesticida pod 90 stupnjeva u odnosu na pravac kretanja traktora je najmanje produktivno i takav zrak s pesticidom ne prodire dovoljno dobro u biljku zbog velikog otpora kretanja, a i zbog povećanog drifta. S takvim ventilatorom u kombinaciji s kružnim rasporedom rasprskivača, gdje gornji treba dobaciti tekućinu do tri metra, a donji na otprilike metar - jasno je zašto je problematičan", kaže Sedlar.

"Kod poboljšane varijante ventilator je isto aksijalni, ali usvaja zrak s prednje strane i izbacuje ukoso unazad pod kutom od 45 stupnjeva, čime smanjuje otpor kretanju i smanjuje drift", kaže naš sugovornik i dodaje da aksijalni ventilator ima veći kapacitet zračne struje i radi s manjim početnim brzinama, a kao takav odgovara gustim nasadima, kao što je recimo nasad jabuke.

"Možemo s vertikalnim tornjem, s poboljšanim ventilatorom i podešavanjem kuta raspršovača u kombinaciji s odgovarajućim kapacitetom zračne struje ventilatora i odgovarajućom brzinom, ovisno od razvojne faze voćnjaka podići pokrovnost, odnosno količinu preparata koja stigne na našu biljku i do 40 posto", navodi Sedlar.

Iz firme Vinogradarsko-vinarski magazin koja se bavi prodajom profesionalnih strojeva i opreme za voćarstvo i vinogradastvo, agronom Milan Mojić kaže da su atomizeri bez vertikalnog tornja stvar prošlosti. Odlukom njemačkog instituta Julius Kuhn - JKI je donesena odluka da se više ne puštaju u promet zbog toga jer uzrokuju više ekoloških problema. On navodi da je kod atomizera s tornjevima najbolja distribucija zraka, a i preparata koji se koriste u zaštiti. Što se ventilatora tiče, kaže da su oni na kvalitetnijim atomizerima konstruirani tako da podjednako bacaju zrak i na lijevu i na desnu stranu, što nije slučaj s onim jeftinijima.

"Čim je više zraka na jednoj strani, to u samom startu znači da i više pesticida baci na tu stranu, a to se ne može podesiti".

PIK Južni Banat u susjednoj Srbiji se bavi ratarskom, ali i voćarskom proizvodnjom, pa za tretiranje svojih 350 hektara voća koriste uglavnom atomizere s vertikalnim tornjem. Direktor ove firme Goran Zabrkić kaže da koriste "Munckhof" atomizere kapaciteta 2.000 litara i s tornjevima 2,1 metra visine. Naveo je da stroj ima kvalitetne lukove, tornjeve i pocinčanu šasiju i da ta tvrtka stalno radi na unaprjeđenju i poboljšanju jer je za tretiranje bitno kako se ponaša u različitim uvjetima, kako kada je vjetar slab, a kako kada je jak, i još mnogo drugih faktora.

"Još jedna dobra stvar kod njega je što ima klipnu pumpu, koja kada otkaže, možete još raditi bez nje i do mjesec dana. Kada membranska otkaže, to je stop, sve staje", navodi ovaj inženjer poljoprivrede i dodaje da su tražili i da stroj ima široke gume, jer je u nasadima jabuke koja se tretira po 25 do 27 puta godišnje, gaženje zemljišta također bitno, baš zbog težine stroja, a i težine tekućine s kojom radi. Navodi da koriste albus dizne i da su im se one dobro pokazale.

S fleksibilnim crijevima

Rješenje s fleksibilnim crijevima koji se prilagođavaju voćnjaku je nešto rijeđe, prije svega, kako Sedlar kaže, zbog više cijene, jer su za oko 30 posto skuplji od drugih, ali i zbog proizvođača koji izbjegavaju sve što je malo kompliciranije. 

Mojić navodi da orošivači rade s pritiscima od pet do 20 bara (jer transport kapi obavlja vjetar), što je dosta manje od prskalica koje rade sa 40 bara i zbog toga postoji opasnost da se zrak koji ventilator proizvede ne rasporedi ravnomjerno crijevima i da će na nekim dijelovima biti manja pokrivenost.

“Kod Munckhofa je napravljen atomizer koji prska tri reda, gdje svaki red ima svoj toranj i svaki ima svoj ventilator. Prema tome, zrak se ne dijeli, što je jako bitno. Pored raspodjele zraka problem je i održavanje i manipulacija, jer ima puno crijeva, pa uvijek može doći do njihovog loma, oštećenja. Ne mogu reći da je loše, ali se kod mene u praksi bolje pokazalo rješenje s tornjevima", kaže Mojić.

Zabrikić je naveo da je imao priliku raditi s takozvanim Oktopusom i da se dobro pokazao, jer u jabukama u špaliru fleksibilna crijeva mogu neometano raditi i da se ne dogode nikakva oštećenja.

Tunelski: Sipate za hektar, poprskate hektar i pol

Što se tunelskih orošivača tiče, oni su se pojavili prije skoro dva desetljeća, ali kako kaže Sedlar, nema ih puno, a razlog tome je komplicirana konstrukcija i nemogućnost rada u voćnjacima s protugradnom mrežom. Praksa je pokazala da se s njima može raditi i s normom od 200 litara i navodi da su gubici smanjeni i do 80 posto. 

"Na godišnjoj razini tunelski atomizeri štede oko 40 posto preparata jer sakupljaju sav višak koji prođe špalir, koji bi pao ili koji bi se odnio vjetrom, vraćaju ga u sistem, filtriraju i ponovo koriste. Ekonomski su znatno prihvatljiviji, kao i ekološki, a bitna odlika je i što može raditi u različitim vremenskim uvjetima, od visokih temperatura do jakog vjetra", kaže Mojić i navodi da je dodatna ušteda što može raditi dva, a neki i četiri reda, pa se u jednom prohodu tretira veća površina, što se odražava i na štednju goriva, a dosta je i manje gaženje.

Gdje se koriste senzori?

Za nasade koji nisu gusti, atomizeri sa senzorima su dobro rješenje. Koriste se, kako Sedlar kaže, kada je razmak između voćaka veći od trenutnog nasada jabuke, kao ranije kada je jabuka bila na razmaku od 1,6 pa čak i do dva metra, što danas nije slučaj jer je razmak manji i od metra.

"Dobra primjena senzora je kod koštičavog voća, kod marelice recimo gdje je razmak u redu i po četiri metra, jer taj senzor isključuje dizne kad ne detektira stablo. Gdje god je mladi nasad i gdje imamo dovoljan razmak između dva stabla u redu, a to je sve preko 1,5 metara - imat ćete dobar rezultat", kaže profesor i dodaje da oni danas nisu skupi i tko ima elektroniku, za 20 eura može  kupiti dva senzora, na primjer da detektiraju prekid u redu i da pale i gase orošivač, i za ukupno stotinjak eura, kompletno ga opremiti.

"Kod tog tipa ima dosta uštede i na okretanju, kao i kada je neko stablo izmrzlo, ako je prekid u redu ili slično."

Morić kaže da uglavnom ne preporučuje senzore, jer je to sada sve olakšano s GPS uređajem i da manje-više sve kompjuter radi.

"Imate atomizer bez računala, a imate i računalo za atomizer koji košta pet do šest tisuća eura. Kao i na automobilu, može se bez toga, ali dobro dođe ako ga imate", kaže ovaj agronom.

Geometrija mlaza 

Podešavanje geometrije mlaza je zahtjevan postupak i za njeno pravilno izvođenje neophodna je stručna pomoć. Prvo se treba odrediti prosječna geometrija krošnje za dati voćnjak. S krivom koja predstavljja konture krošnje treba se u što većoj mjeri poklopiti kriva koja oslikava konture mlaza koju stvara dani orošivač. Kvalitetno podešavanje geometrije mlaza moguće je obaviti samo uz pomoć vertikalnih sprej skenera, koji prihvaćaju izbačenu tekućinu, da bi se potom u menzurama očitao njen nivo i formirao histogram distribucije. U voćnjacima je najbolje obavljati kalibraciju pomoću sprej skenera u vrijeme pune vegetacije.

Geometrija mlaza je izuzetno bitna, tvrdi profesor Sedlar. Kada imamo vertikalan raspored rasprskivača, onda je svaki jednako udaljen od stabla, i kada još podesimo njegov kut prema geometriji voćnjaka dobivamo još bolju pokrovnost.

Zbog toga je, navodi, i s aspekta cijene i održavanja, najbolje rješenje poboljšani orošivač s poboljšanim ventilatorom i vertikalnim tornjem. Šteta je, kaže, što nema više takvih strojeva, jer proizvođači nisu ni svjesni koliko je takvo rješenje bolje, a da pritom nije puno ni kompliciranije.

Iz Poljoservisa Kljakić Bojan Jurić, kaže da se, pogotovo u posljednje vrijeme, sve više prodaju atomizeri s tornjem i da obične, s kružnim rasporedom dizni, gotovo više nitko i ne traži. Tvrdi da su kupci sve više upoznati s prednostima poboljšanih tipova ovih strojeva.

Herbika - za zonu oko stabla

U ponudi imaju i jedan zanimljiv stroj za tretiranje zone oko stabla, zonu obrade, takozvanu Herbiku. Budući da moderni voćnjaci imaju grane i plodove skoro do zemlje, zbog specijalne konstrukcije ovaj stroj prolazi ispod grana, a da pri tome ne oštećuje plodove.

"Da ne bi kroz voćnjak prolazila freza, Herbikom se mogu uništiti korovi između stabala. Specijalne plastične haube prolaze ispod grana, ne oštećuju plodove i svojom konstrukcijom ne dozvoljavaju rasipanje herbicida van zone tretiranja", kaže Jurić i dodaje da Herbika ima metalne kotače i odlično prati teren.

Isplativost?

Atomizer je jedan od najbitnijih strojeva u voćarstvu i vinogradarstvu. Kako Mojić kaže, u jabuci zaštita 100 posto ovisi od atomizera. Od njega ovisi hoćete li imati mrlje na plodu, a one su direktna slika je li plod van klase ili ne.

"Ako uzmete na primjer da vas podizanje jednog hektara jabuka košta 50.000 eura, a 20 hektara, koliko jedan atomizer tretira je samim tim milijun eura. U nasadu od milijun eura, malu ulogu igra cijena orošivača, hoćete li kupiti neki 'krš' koji košta 5.000 eura ili onaj koji je top, svjetski vrh i košta 20.000", kaže on i dodaje da vam cijelu sudbinu određuje taj stroj i da na takvim stvarima ne treba štedjeti.

Jurić je naveo da je razlika u cijeni između toranjskog i običnog od oko 1.000 eura, a cijena strojeva koje prodaju se kreće od 11.000 eura pa naviše. Oni u ponudi imaju strojeve od 1.000, 1.500, 2.000 i 3.000 litara, kao i s visinom tornja od 2,1; 2,75 i 3,05 metara.

"Dosta se prodaju s tornjevima od 2,10, ali i ovi od 2,75 metara, koji se najviše koriste u jabukama jer su one osjetljive, a ovi atomizeri imaju više dizni, preciznji su i imaju bolju raspodjelu", kaže Jurić i dodaje da iako ne zvuči logično, ali, što je niži toranj, na veću daljinu baca pesticid.

Zabrikić je naveo da je imao priliku raditi s različitim markama atomizera, ali da je ipak Munckhof broj jedan. 

"Koristili smo i druge poznate brendove, ali je ipak on broj jedan. Nisu ni ostali loši, ali mi točno znamo koji atomizer za što i kako treba koristiti. Jednostavno, koliko para, toliko i muzike", kaže ovaj inženjer voćarstva.