Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krešo Krijesnica
  • 14.07.2019. 16:30

Podržite projekt ”Krešo Krijesnica - vratimo svjetla našeg djetinjstva”

Skupina zabrinutih znanstvenika i studenata Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta i Sveučilišta u Wollongongu u Australiji, pokrenula je projekt "Krešo Krijesnica – vratimo svjetla našeg djetinjstva“ kojim bi pomogli očuvati ovu vrstu kukaca.

Foto: Depositphotos/IanRedding
  • 2.006
  • 1.681
  • 0

Krijesnice (Lampyridae) su kukci koji žive na svim kontinentima u područjima tropske i umjerene klime. U svijetu postoji oko 2.000 vrsta, dok u Hrvatskoj obitavaju dvije vrste: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). U nekim krajevima zovu se ivanjskim kukcima jer lete u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Ovisno o vremenskim prilikama, mogu i ranije letjeti, a njihova se svjetla najčešće vide noću između 21 i 22 sata. Krijesnicama odgovaraju vlažna i topla staništa poput šumaraka u blizini jezera, rijeka i močvara.

Krijesnice nisu štetne niti za biljke niti za ljude, a obitavaju hraneći se drugim životinjama (puževima, ličinkama drugih kukaca i sl.). Krijesnice su biolumiscentni kukci što znači da emitiraju svjetlo. Njihov svjetlosni organ se nalazi u zatku, a svjetlost emitiraju kako bi komunicirale, privukle partnera, obranile teritorij ili upozorile predatore.

Mužjaci krijesnica obično lete, dok ženke na drveću ili u travi čekaju svoju srodnu dušu. Kod nekih vrsta čak jaja i ličinke mogu svijetliti, kao reakcija na dodir ili vibracije. Krijesnice žive obično 1-2 godine u stadiju ličinke te mjesec do dva kao odrasli kukac.

Uzrok sve manjem broju krijesnica je djelovanje čovjeka na prirodu kroz urbanizaciju i svjetlosno zagađenje. S obzirom da krijesnice koriste svjetlosne organe prilikom međusobne komunikacije, umjetni izvori svjetlosti (svjetlo automobila, ulična rasvjeta, svjetlo iz domova ili izloga), uvelike ometaju njihovu komunikaciju, koja im je ključna za pronalaženje partnera za parenje.

U cilju očuvanja krijesnica, važno je izbjegavati uporabu pesticida širokog spektra i osigurati staništa sadnjom raznolikog grmlja, trava i cvijeća kako bi imale povoljno stanište i izvor vode.

Vođeni željom da pomognu krijesnicama u Hrvatskoj, skupina zabrinutih znanstvenika i studenata Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta i Sveučilišta u Wollongong-u u Australiji, pokrenula je 2019. godine volonterski projekt "Krešo Krijesnica – vratimo svjetla našeg djetinjstva“ kojim bi pomogli očuvati ovu vrstu kukaca. Misija kampanje jest saznati zašto se ugasila čarolija krijesnica.

U projekt se mogu uključiti svi građani Republike Hrvatske, koji mogu obavještavati voditelje projekta preko službene Facebook stranice (Krešo Krijesnica), Instagram stranice (Krešo Krijesnica) te twittera (#crofirefly) ili email adresa (dlemic@agr.hr; kmikac@uow.edu.au) o područjima gdje su viđene krijesnice. Slanjem informacija o mjestu, vremenu, datumu i broju krijesnica, građani će izravno pridonijeti boljem razumijevanju ovog kukca i pomoći njegovoj zaštiti kako u Republici Hrvatskoj, tako i diljem Europe.


Tagovi

Krijesnice Projekt Krešo Krijesnica


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]