Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poticaji
  • 30.03.2010.

Poljoprivreda nespremna za EU

Prosvjedi seljaka potvrdili su nužnost reforme te da su poticaji više sredstvo kupnje socijalnog mira nego način poticanja proizvodnje hrane i ruralnog razvoja

  • 1.004
  • 50
  • 0

I Hrvatska i njeni seljaci nespremni su za Europsku uniju. Glavni pregovarač Europske komisije Dirk Lange prije nekoliko dana je članovima zajedničkog izlaslanstva Europskoga parlamenta i Hrvatskog sabora objasnio da Hrvatskoj još manjka “pouzdan sustav upravljanja i nadzora trošenja” proračunskog novca. Hrvatska strana to zna, ali se, za sada, nije otišlo dalje od obećanja da će reforme biti. Famozni, još neizgrađeni “administrativni kapaciteti” kombinirani s reformom najvidljiviji su u poljoprivredi.

Zadnji prosvjedi hrvatskih seljaka potvrdili su nužnost reforme, ali i to da su poticaji više sredstvo kupovanja socijalnog mira nego način poticanja proizvodnje hrane i ruralnog razvoja. Stoga se očekuje da će se poglavlje poljoprivrede u najboljem slučaju zatvoriti do kraja godine, dakle među zadnjima. Zatvaranje, naime, dolazi u obzir tek kada se EU uvjeri da je proces prilagodbe na pravome putu, da je nepovratan te da će sve bitno biti uhodano do dana ulaska Hrvatske u EU.

Iskustva u EU-u potvrdila su da članice, pa i one s najduljim stažem, imaju problema s trošenjem sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku tako da Grčka - s najvećim brojem traktora na 1000 stanovnika, uglavnom financiranih proračunskim novcem Zajednice - mora vratiti 132 milijuna eura, većinom zbog neregularnosti kod uzgajivača pamuka. Slijedi je Poljska s obvezom povrata 92 milijuna eura nakon što su kontrole otkrile da je subvencionirano ono što nije trebalo, ponajviše neadekvatna zemljišta. Tu je i Španjolska sa 47 milijuna eura nakon što se pokazalo da subvencije za proizvodnju voća i povrća sadrže prenaglašen (odnosno preplaćen) utjecaj ambalaže na okoliš. Ukupno je neprimjereno potrošeno 346,5 milijuna eura koji moraju biti vraćeni proračunu EU-a.

Gdje su agencije za isplatu?

Poljoprivreda je za Hrvatsku ozbiljniji problem od trenutačno najeksponiranijih kočnica procesa, brodogradnje i pravosuđa, stoga što zahtijeva bolne rezove i dramatične promjene koje su se već trebale dogoditi. Politika i politički interesi uskratili su reformu sektora i otežali prilagodbu poljoprivrede uvjetima u Uniji. EU je, pak, sa svoje strane već donio financijske okvire prve dvije godine članstva Hrvatske u Uniji prema kojima poljoprivrednici mogu računati na subvencije ravne onima njihovih kolega u drugim, primarno novim i najnovijim članicama. Riječ je o 48 milijuna eura za direktne isplate u 2012. godini te 48,5 milijuna eura u 2013. Može se računati također i na 201,6 milijuna eura za ruralni razvoj te godinu dana kasnije na još 281,5 milijuna eura. Taj će novac Hrvatska imati na raspolaganju, a ona ga za sada ne zna i ne može potrošiti.

Do dana ulaska u EU trebale bi proraditi agencije za isplatu. Iz EK-a je višekratno naglašavano kako ulaska u EU nema bez tog elementa, posebice nakon lošeg iskustva s nekim novodošlima (Poljskom, Bugarskom i Rumunjskom). Sustav isplata je jednostavan, samo traži transparentnost i jasnoću procedure, dakle ono čega danas nema. Agencije provjeravaju jesu li sve isplate u skladu s pravilima EU-a, u suprotnom novac se vraća. One djeluju u skladu sa striktnim propisima, a kada agencija dobije akreditaciju, dakle potvrdu da je u potpunosti spremna za zadatak, država je mora kontrolirati i o rezultatima nadzora izvješćivati EK. K tome, od 2007. godine praksa je da prvi čovjek agencije potpisuje izjavu potvrđujući kako su svi podaci točni. U praksi, svaka isplata prije realizacije prolazi administrativne provjere. Posao je ubrzan i olakšan kompjutorizacijom tako da se 90 posto svih troškova obrađuje kroz sustav upravljanja i nadzora (IACS) s bazom podataka, sustavom identifikacije poljoprivrednika, parcela i domaćih životinja.

Reforma na čekanju

Prema Europskom nadzornom sudu, sustav je efikasan u sprječavanju nezakonitosti i neregularnosti njegove primjene te upravo stoga EK inzistira na njegovoj pravodobnoj izgradnji i djelovanju. Reforma sektora u Hrvatskoj čeka. Neke mjere su odložene, primjerice ulazak svih poljoprivrednih gospodarstava u sustav PDV-a. Osim toga, poljoprivreda uz 18 milijardi kuna investiranih u poticaje prozvodi manje nego prije pet godina, dok je proizvod za petinu skuplji. Tržište konzumira uvezene proizvode, dok je deficit u poljoprivredi premašio 600 milijuna eura. Do idealnog godišnjeg prihoda od oko 150.000 eura uz stotinjak sati tjednog rada obitelji poljoprivrednika velik je put koji za poljoprivrednika u Hrvatskoj započinje sa 2000 do 4000 eura prihoda. Uz to, poljoprivrednik u EU-u plaća kamatu na kredit ne veću od 4,5 posto (dio subvencionira država, uglavnom dva posto), dok seljak u Hrvatskoj plaća kamatu od osam posto naviše.

Autor: Lada Stipić Niseteo


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

EU regulativa Poticaji Agencija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]