Poljoprivrednici još bez poticaja, a sada i bez svoje komore

Ako Sabor prihvati Vladin Konačni prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), kojim se ukida komorski doprinos od 0,5 posto poticaja, bit će to kraj obveznog članstva u toj komori koja će prerasti u udrugu, izjavio je predsjednik Komore Matija Brlošić u srijedu na konferenciji za novinare.

Poljoprivredna komora traži isti status kao i ostale komore, koje imaju obvezno članstvo, a, ističe Brlošić, nisu zadovoljni ni izdvajanjem javne poljoprivredne savjetodavne službe nakon što je samo godinu dana bila u sastavu Komore.

U HPK-u napominju da su iz komorskog doprinosa subvencionirali rad savjetodavne službe s 3 milijuna kuna uz gotovo 40 milijuna kuna iz proračuna, kako bi savjetodavci mogli izlaziti na teren što im je osnovna djelatnost u radu. Hrvatska ima 250 poljoprivrednih savjetodavaca, a Slovenija njih dvostruko više, iako je tamo za trećinu manje poljoprivrednih gospodarstava .

U Komori se žale i na zavjet šutnje u Agenciji za plaćanje kad je u pitanju neisplata poticaja, jer su zasuti upitima s terena što će i kada biti isplaćeno, o čemu ne postoji nikakva evidencija.

Prema Brlošićevim riječima, 30.000 poljoprivrednika sudjelovalo je u ustroju Komore koji se sada ukida. Na taj način hrvatski poljoprivrednici, koji nisu spremni za EU, gube i svoje predstavnike u Bruxellesu, dok su političke elite, tj. stranke tamo već poslale svoje predstavnike.

Čak 18.000 poljoprivrednika ili pola Slavonije nije dobilo poticaje, iako je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina obećao isplatu do 15. travnja, upozorio je član Upravnog odbora HPK-a Mato Mlinarić.

Mijo Latin iz Upravnog odbora reagirao je na izjavu ministra poljoprivrede da oni koji imaju dug prema državi ili nemaju uredne papire ne mogu dobiti poticaje, upozorivši kako to nije točno. Za pogreške u papirima, ako ih ima, kriva je Agencija za plaćanje, a potpore ne mogu biti predmet ovrhe jer se na taj način krši zakon, ističe Latin.

Drži da je hrvatsko selo potpuno nepripremljeno za ulazak u EU. Primjerice, ekostandardi su jako važni u poljoprivrednoj proizvodnji u Uniji, a kod nas još ni poljoprivredni objekti nisu legalizirani. U Uniji su u prvom planu mala gospodarstva, koja dobivaju do 10.000 eura poticaja godišnje, a kod nas je samo prošle godine uništeno 4500 proizvođača mlijeka.

Iako se nismo, kaže Latin, 'ljubili' ni s bivšim ministrom poljoprivrede, aktualni nas ministar ignorira, pa se s njim ne možemo ni posvađati.

U Komori objašnjavaju kako su netočne tvrdnje da obvezno članstvo u takvoj instituciji nije praksa u EU, jer sve najjače poljoprivredne zemlje poput Francuske i Austrije imaju komorski doprinos, i to je isključivo nacionalna odredba i nema veze sa sredstvima iz Unijinih fondova.

Tajnik HPK-a Damjan Bogdanović kazao je da 70 milijuna kuna mjesečno, tj. milijardu kuna godišnje iznose plaće zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, a da su u četiri mjeseca iz tog resora stigla dva zakonska prijedloga, koja nisu riješila ni jedan problem u poljoprivredi.

Odgovarajući na upite, Brlošić je reko da će HPK sačekati odluku Sabora nadajući se da on neće prihvatiti prijedlog Vlade. U slučaju da prijedlog prođe, Upravni odbor sazvat će skupštinu poljoprivredne komore.

Mlinarić je dodao da se ministar možda boji pojedinih poljoprivrednih udruga jer su one, a ne Komora, stajale iza nedavnih velikih prosvjeda proizvođača mlijeka u Zagrebu.

Krave daju dvostruko više mlijeka nego što se tvrdilo

Godišnje izvješće Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), predstavljeno u srijedu, otkrilo je da domaće krave u prosjeku daju gotovo dvostruko više mlijeka (5704 kg) nego što se dosad tvrdilo (oko 3500 kg). Konkurentnost je, pak, bila jedan od razloga prosvjeda mljekara koji su tražili da im se ne smanjuje otkupna cijena mlijeka.

Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Mladen Kranjec upozorio je da zemlja koja ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, nije dobro uređena.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ