Poljoprivrednici na nogama: Traže poništenje natječaja za državno zemljište i najavljuju tužbe

Skupina poljoprivrednika iz općine Čađavica, nezadovoljna rezultatima javnog natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta objavljenog 7. siječnja, tvrdi da je isti proveden nepošteno, netransparentno, suprotno Pravilniku i – nezakonito.

O svemu su odlučili progovoriti javno jer im je, kako kažu, dosta "samovolje i tiranije" općinskog načelnika Mirka Rončevića, a u nakani da pravdu sudskim putem istjeraju na čistac i do kraja, angažirali su i odvjetnika.

"Voda je došla do grla, čaša se prelila i mi nemamo drugog izbora. Nemamo se kome žaliti, niti nas itko sluša", ističe stočar Branko Karamarković (naslovna fotografija) iz Ilmin Dvora. 

"Želimo upozoriti javnost da se državna zemlja dijeli stranačkim poslušnicima, podobnim kadrovima, odanim prijateljima, rodbini i kumovima, a bez nje ostaju ozbiljni i dugogodišnji poljoprivredni proizvođači sa zapaženim rezultatima", naglašava dodajući da su mnogi od njih u velikim kreditima, započeli su provoditi nacionalne ili EU projekte za što im je neophodna zemlja pa se sada nalaze u ogromnim problemima jer ih neće uspjeti realizirati.

Na natječaj objavljen 2. prosinca 2020. godine javilo se ukupno 195 ponuditelja. Javno otvaranje ponuda održano je 24. veljače za one koji su se natjecali za zakup na 25 godina i 11. ožujka za one koji su bili zainteresirani za zakup na pet godina. Obavijest o tome, pričaju nam, objavljena je samo dva dana ranije, na Internet stranici općine s naznakom da im zbog epidemioloških mjera može nazočiti samo 20 ponuditelja. U obavijesti je izričito navedeno kako će zapisnik s javnog otvaranja biti javno dostupan na službenoj općinskoj stranici što, tvrde naši sugovornici, nikada nije učinjeno.

Odluke o dodjeli zemlje smatraju protuzakonitim 

Ponude je razmatralo Povjerenstvo za zakup imenovano u prošlom sazivu Općinskog vijeća što je, smatraju, protuzakonito jer raspuštanjem Vijeća prije lokalnih izbora, do imenovanja novih, prestaju sve dužnosti i obaveze povjerenstava. Podsjećaju da su nakon lokalnih izbora i konstituirajuće sjednice imenovana nova povjerenstva i komisije, ali ne i Povjerenstvo za zakup.

Navode kako nikakve dodatne odluke o izmjenama o dopunama ili bilo kakvim promjenama vezanim za članstvo Povjerenstva nisu objavljene na webu. Ali, i takvo povjerenstvo je, kategorični su, nezakonito jer u njemu sjedi načelnik općine kao predstavnik Općinskog vijeća, a njegova funkcija je izvršna, a ne predstavnička.

Kažu i da je u svojstvu agronoma kao vanjski suradnik na otvaranju bio član koji prema izjavama ponuditelja nije bio niti jednom na sjednicama Povjerenstva. Prema njima dostupnim informacijama on je zamijenjen drugim članom o čemu u Službenom glasniku nema odluke ili rješenja.

"Na otvaranju ponuda bila je i zaposlenica Općine Čađavica čije je članstvo u Povjerenstvu upitno jer nije niti agronom, niti geodeta niti član Općinskog vijeća. Njen suprug javio se kao ponuditelj za rok od 25 godina i dobio 30,7624 hektara“, navode nezadovoljni poljoprivrednici.

Za vrijeme otvaranja ponuda nisu čitani podaci tko je licitirao koju česticu što, sumnjaju, otvara mogućnost manipuliranja i naknadnog mijenjanja gospodarskih programa uz pomoć nekoga iznutra znajući tko se na koje čestice javljao.  

Na otvaranju ponuda nisu prisustvovali svi članovi Povjerenstava za zakup. Jedan od njih je geodeta koji, prema informacijama ponuditelja, nije bio ni na sjednicama Povjerenstva što je protivno Zakonu.

Imaš mogućnost biti još bolji, a ostavljaju te po strani 

Jedan od poljoprivrednika koji je ostao bez zemlje je Marko Franjić iz Čađavice koji se bavi sjemenskom proizvodnjom na 70 hektara za Bc institut, a uzgaja i kamilicu na 20 hektara za pitomački Jan Spider. Na dvije čestice ima 76 hektara državne zemlje, a sada mu je ta površina prepolovljena jer je zakup ograničen na 75.

"Osim toga više ne spadam u kategoriju mladog poljoprivrednika pa ne mogu dobiti dodatne površine. Prošao sam na fondovima, imao neku ekonomsku veličinu. Gubitkom zemlje ona mi pada pa sam u problemu", kaže dodajući da je, kad je "išao" na fondove zakup bio u jednogodišnjim ili dvogodišnjim produžecima, a svi su je dobili u desetogodišnji zakup koji je istekao prije par godina.

"Nije mi jasno zašto naša općina otvara natječaj po zakonu iz 2018. u isto vrijeme kada svi pričaju da nije dobar“, kaže Marko i dodaje kako su zemlju ovoga puta dobili i oni koji je do sada nisu imali u zakupu.

Uzoran je poljoprivrednik s dvadesetogodišnjim iskustvom i odličnim rezultatima. U vrijeme dok je radila šećerana u Virovitici sadio je šećernu repu, a 2008. je dobio priznanje Zlatna repa za najuspješnijeg proizvođača dok je najboljim proizvođačem sjemenske pšenice proglašen 2019. godine. Razočaran je što komisija ne uzima u obzir te uspjehe.

"Nisam do takvih rezultata i svega što sam postigao došao preko noći", napominje dodajući da je dobivao zemlju na natječajima s tim da je općina imala neke druge limite: prvo je bilo 50 hektara pa 100. I školovao se za posao koji radi, završio srednju poljoprivrednu školu, išao na fakultet. "Nisam diplomirao, ali imam dosta znanja i to mogu potkrijepiti dokazima. Teško je gledati da te stalno stavljaju po strani, a znaš da imaš kvalitetu i mogućnosti da budeš još bolji. Smatram se domoljubom: nisam dužan ništa državi, podmirujem sve svoje troškove, plaćam poreze redovito i ne zagađujem prirodu“, razočaran je Franjić.

Naslijedio sva prava pokojnog oca, ali ne i pravo na zemlju

Slično se osjeća i dvadesetpetogodišnji Matija Đurasek iz Ilmin Dvora koji se bavi ratarstvom, najviše sojom, suncokretom, kukuruzom i pivskim ječmom. OPG je naslijedio od pokojnog oca Ivana koji je umro nakon što se javio na natječaj za poljoprivredno zemljište.

"Naslijedio sam sva prava, ali ne i pravo na državnu zemlju. Dugo su me zavlačili, govorili da ću dobiti jer je s papirima sve u redu i to da je tata živ, da bi je sigurno dobio. Ali ništa od toga – ni jedan jedini hektar nisam dobio. Rekli su mi da OPG na svoje ime nisam prenio u roku od 60 dana, ali jesam. Tata je umro 3. studenoga, a ja sam prijenos napravio 15. studenoga“, objašnjava Matija.

Iz općine je, kaže, izašao plačući jer to znači da će morati sve rasprodati kako bi mogao vratiti kredit.  

"Nisam to očekivao. Oni koji muljaju mogu dobiti zemlju, a mi koji radimo ne", razočarano kaže objašnjavajući da je tata imao 74 hektara, i prošao na mjeri za EU fondove. Mislio je da će dobiti bar 50 hektara što bi bilo dovoljno da mogu vraćati kredit i da mama i on mogu živjeti. "Volim ovaj posao i planirao sam se njime baviti cijeli život, ali me stvarno boli nepravda i bezakonje. I onda kažu da mladi odlaze iz Hrvatske. Naravno da će ići, šta će tu. I meni ništa druge ne preostaje nego otići u Njemačku ili Irsku“, ljut je Đurasek.

'Svi mi jako dobro znamo što tko ima i kako radi' 

I Branko Sajda iz Čađavačkog Luga ostao je bez 12 hektara zemlje na kojoj je do sada radio jer mu poljoprivreda, kako su mu objasnili, nije osnovna djelatnost. "Imam mirovinu od dvije tisuće kuna, ali od toga se ne može živjeti pa se od 2003. zajedno sa suprugom bavim poljoprivredom. Ali, puno njih je dobilo zemlju iako im poljoprivreda nije primarna djelatnost", otkriva naglašavajući da ima strojeve, sve što je potrebno za stočarstvo.

"Nisam tražio 50 hektara, samo 12 jer to mi je uz mojih 10 jutara, dovoljno za 20 grla stoke. Ako to ne mogu dobiti, onda ne znam za kakvu sam se ja to državu kao dragovoljac borio. Dođe mi da plačem“, očajan je Sajda.

Zemlja za koju se natjecao nalazi se 750 metara od njegove kuće, a onaj tko ju je sada dobio do nje ima 15 kilometara. Na toj čestici Branko ima i svoju privatnu zemlju.

"Razočaran sam, ne znam kome bih se obratio. Da idem na socijalu, a netko će kupovati skupa auta i džipove? Oni dobiju zemlju kad god hoće. To svatko normalan vidi. Svi se mi tu jako dobro znamo: i tko što ima, i tko što radi. I tko se s čim bavi. A to zna i naš načelnik“, govori nam.

Načelnik: Sve tvrdnje decidirano odbacujem

Načelnik općine Mirko Rončević u izjavi za Agroklub ističe kako do sada službeno nisu zaprimili niti jednu primjedbu na eventualne nepravilnosti te da je ovdje riječ o uličnim pričama i naklapanjima.

"Sve tvrdnje decidirano odbacujem", naglašava napominjući da svako ponaosob u papirnom obliku može u svakom trenutku dobiti konkretan odgovor na konkretna pitanja te da općina za sve ima uporišta u Zakonu i Pravilniku.

"Za sve pojedinačne slučajevi koji nam nisu bili sto posto jasni zatražili smo tumačenje Ministarstva poljoprivrede. Ne bježimo niti od jedne priče, i sve ćemo ih dokumentirati. Mi smo prva instanca koja to rješava. Molim sve koji imaju primjedbe da nam ih dostave u pisanom obliku i ako ima elemenata na svaku ćemo odgovoriti“, kazao nam je Rončević.

Dodao je kako su prije otvaranja natječaja organizirali edukativnu radionicu na kojoj su bili svi ponuditelji i čuli upute što treba pripremiti i na što obratiti pažnju da se ne pogriješi.

Vjeruje da su ljudi nezadovoljni, pogotovo oni koji pa Zakonu imaju pravo na zemlju, ali su, kaže, sami sebi napravili medvjeđu uslugu jer nisu angažirali educiranu osobu da im složi dokumentaciju. "Pali su ne nekim banalnim administrativnim stvarima na koje smo ih upozoravali. Da smo donijeli drugačije odluke Ministarstvo bi to srušilo“, obrazložio je načelnik.