Poljoprivrednici na razvojnoj prekretnici

"Drago nam je što je nedavno u našem kršu, u radnoj zoni Prisika koja ima više od 70 parcela i gdje desetak tvrtki imaju svoje pogone, mladi talijanski poduzetnik Cristian Serio otvorio svoju tvornicu za preradu ribe gdje će se u konačnici zaposliti 130 djelatnika, a na početku 40-ak.

Riječ je o investiciji, vrijednoj 32 milijuna kuna od čega je 10 milijuna kuna osigurano iz fonda EU te 22 milijuna kuna kreditom HBOR-a. Očekujemo i nove poduzetnike koji će slijediti put naših prijatelja Talijana, dakako i onih prije njih, kako bi ovdje izgradili planirane objekte, zaposlili ljude s ovog područja i krenuli proizvodnjom", ističe načelnik Općine Muć Filip Stupalo, zadovoljan što se u gospodarskoj zoni Prisika otvaraju novi pogoni.

Općina Muć izvor zdrave hrane, ali i podloga za turizam

Riječ je o dalmatinsko-zagorskoj općini u Splitsko-dalmatinskoj županiji za koju mnogi ističu kako je na razvojnoj prekretnici, na čijem se području itekako oživljava poljoprivreda odnosno proizvodnja hrane i zahuktava ruralni razvoj, ostvaruje nekoliko razvojnih projekata, među kojima su zapaženi oni u gospodarskim zonama, baš kao i oni vezani za uređenje i oživljavanje napuštenih sela i zaselaka te njihovu prenamjenu u eko etno naselja, dok Mućko polje krije goleme potencijale poljoprivredne proizvodnje.

"Imamo dosta pristupačnog terena gdje je predviđena izgradnja turističkih i rekreacijskih objekta Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, primjerice na Zelovu. Ti su predjeli proglašeni zaštićenim krajobrazom, a riječ je o prekrasnim živopisnim prirodnim lokacijama. Sve projekte ne može realizirati samo lokalna zajednica, bez sredstava iz fondova EU.

Potpora općini Muć

Ali će se u svakom slučaju bar donekle oplemeniti i oživotvoriti ruralni prostor na spoju mora, priobalja i zaobalja, dakako i nešto brdsko-planinskog zaleđa, jer će i ubuduće većina turista težiti za boravkom u tim sredinama kamo će brže stizati i zahvaljujući modernim prometnicama, primorsko-trajektnim i zračnim te željezničkim vezama. Želja nam je da svi u tom našem ruralnom prostoru, osim mira i čista zraka te okoliša, imaju i uređena eko etno sela satkana od kamena nadomak primorskih i dalmatinsko-zagorskih gradova, kraških polja, izvora zdrave hrane, posebice vode", najavljuje Filip Stupalo.

Dodaje kako posljedice krize, makar su bolne, ne bi trebale biti tolikim razlogom da lokalna zajednica, poput Općine Muć, naravno uz potporu resornih ministarstava RH i sredstava iz fondova iz EU, u cijelosti ne ostvari svoje projekte od kojih su neki završeni ili su u tijeku realizacije, ili će se uskoro početi ostvarivati. Stupalo tvrdi kako mućka općina, s obzirom na njezine potencijale, itekako ima prednost u odnosu na neke lokalne zajednice.

Ruralni razvoj u dalmatinskom zaobalju!

"No, bez obzira na posljedice recesije, gospodarske i ine krize te smjene vlasti, Općina Muć je zasigurno uvijek imala potporu barem u sponzorstvu, dakako uz pokriće, zahvaljujući njezinim kvalitetnim i izazovnim projektima koji nude sigurnu zaposlenost mladih ljudi. Zadovoljni smo i sa Splitsko-dalmatinskom županijom makar se u gospodarskom dijelu, poljoprivredi, ipak moglo malo više učiniti.

Razvoj potvrđuju projekti u sektoru povrćarstva, voćarstva, stočarstva, u proizvodnji mesa, mlijeka i sira te u ruralnom turizmu, ali i izgrađeni pogoni u gospodarskoj zoni Prisika poput nedavno otvorene tvornice za preradu ribe.

Inače, na području naše županije ima 20-ak gospodarskih zona koje od resornih ministarstava dobivaju ograničena sredstva i nisu dostatna za realizaciju predviđenih projekata. Ruralni prostor Općine Muć je oduvijek bio poznat po poljoprivrednoj proizvodnji zdrave hrane, primjerice mesa, mlijeka i sira, povrća i voća zahvaljujući i plodnom Mućkom polju te izdašnim izvorištima vode. Tu je od davnina bilo razvijeno pčelarstvo i ovdašnji ljudi traže egzistenciju baš u poljoprivredi, posebice u proizvodnji meda, voća, povrća, mlijeka, sira, janjetine", tvrdi Stupalo.

Najveći problem i dalje zemljište

Ujedno upozorava kako je najveći problem te općine, uostalom kao i svih dalmatinsko-zagorskih općina i gradova, usitnjenost parcela zemljišta i nepristupačnih prilaza, uslijed čega muku muče svi poljoprivrednici, komentirajući:

"Takvo nas stanje dovodi u poziciju kako je na našim parcelama teško stvarati ozbiljan obrt i biznis, osim što su na OPG-ovima s ovog područja znatan trag ostavile posljedice recesije. U naselju Muć, općinskom središtu, nekada smo imali krasnu Poljoprivrednu zadrugu Visovac koja je razvijala i njegovala zadrugarstvo.

Zadruge iako samo na papiru - imaju moć!

Doduše ona i dalje postoji, ali samo kao nekakav subjekt na papiru jer godinama ne funkcionira. Ipak očekujemo kako će ta zadruga tražiti neka nova rješenja u pokretanju novih projekata u razvoju poljoprivrede na ovom području - primjerice u stočarstvu, voćarstvu koje u ovom ruralnom prostoru ima sve uvjete, dakako u koordinaciji s OPG-ovima; kao i u poticanju ruralnog razvoja te razvoja zdravstvenog, rekreativnog i seoskog turizma."

Načelnik Općine Muć podsjeća i na činjenicu kako su voćari uz savjete i pomoć stručnjaka na tom području uspjeli u uzgoju nove, križane sorte maslina. Tako su vlasnici maslinika, kaže, do sada imali nekoliko uspješnih berbi te su zadovoljni jer im je urod bio neusporedivo veći no što su očekivali. Spominje tek neke OPG-ove i njihove vlasnike, dakako i djelatnosti kojima se bave. Ističe i poznate proizvođače povrća i voća, uzgajatelje koka i proizvodnje jaja, primjerice, obitelj Ante Belića koja uzgaja velike količine povrća, a proizvodi i voće.

Poznati poljoprivrednici iz Općine Muć

Poznat je i poljoprivredni proizvođač Ivan Leskur na Ogorju, vlasnik velikog voćnjaka, a i Branko Šundov ima mješoviti voćnjak. U ekološkom uzgoju koka nesilica te proizvodnji eko povrća i eko-voća ističe se obitelj Plazibat u Postinju Donjem, koja je donedavno imala veliku peradarsku farmu, ali se preorijentirala na ekološki uzgoj kokošjih jaja. Na tri hektara oplemenjene zemlje u Mućkom polju se potvrdila i u proizvodnji prvih muškatnih tikava ne samo na našem području.

Inače, predjeli Ogorja na južnim padinama planine Svilaje su također pogodni i za uzgoj bajama. No Stupalo ističe kako je također hvalevrijedan je i zajednički projekt Nikše Marinovića i Igora Draškovića, uzgajatelja kelja u Mućkom polju te proizvođača grickalica odnosno čipsa od kupusa. I svi projekti zapošljavaju nove ljude. Međutim, žitelji Muća za svog sumještanina Ivicu Mamića, vlasnika pogona za proizvodnju stočne hrane na području njihove općine, kažu kako zapošljava pet do šest ljudi u stalnom radnom odnosu. To tvrdi i njihov aktualni općinski načelnik ističući kako svaki dan nekoliko kamiona dolazi po stočnu hranu koja se proizvodi u Mamićevu modernom pogonu. Vole reći kako je taj mućki poduzetnik sačuvao svoju proizvodnju i nakon teških prethodnih godina.

"Za njega više nema problema, jer na tržište plasira kvalitetnu sirovinu, stočnu hranu proizvedenu modernom tehnologijom, koja je tražena na tržištu. Mladi poljoprivrednik Ivica Mamić je s ovog područja, iz jednog od 17 naselja Općine Muć i on može naći egzistenciju te lako opstati u svojoj branši. Mamić je ujedno primjer kako se sve veći broj mladih ljudi u našoj opčini okreće poljoprivredi - proizvodnji kvalitetne, zdrave hrane za što ovaj ruralni prostor ima odlične uvjete. Mnogi ovdje, poput njega, mogu zaraditi svoju plaću, i to bez problema, ostvariti pravo na zdravstveno i socijalno osiguranje, neusporedivo lakše nego da rade primjerice u splitskom Škveru, Keruma", ocjenjuje Filip Stupalo.