Preporuke za klanje kurbana, zbrinjavanje mesa i otpada

Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice (INZ)u saradnji sa Agencijom za certificiranje halal kvaliteta BiH i Rijasetom islamske zajednice Bosne i Hercegovine, uokviru priprema za obilježavanje Kurban-bajrama izdao je preporuke za sve one koji namjeravaju obaviti ovaj vjerski obred, istovremeno pridržavajući se zdravstvenih i vjerskih propisa.

Osnovni zahtjevi u vezi sa postupanjem sa životinjama namijenjenim za halal klanje imaju svoje utemeljene u islamskim propisima i identični su sa propisima o kurbanu. Napominju da životinja namijenjena za klanje mora biti halal te se mora posjedovati potvrda o izvršenom veterinarskom pregledu koja potvrđuje da je zdrava.

"Životinja za klanje mora biti živa u trenutku klanja, životinje koje su napunile 1/3 perioda gravidnosti ne smiju biti zaklane, životinja za klanje mora biti prethodno hranjena dozvoljenom hranom bez primjesa porijeklom od drugih životinja, hormona ili sedativa, mora se obezbijediti odmor u adekvatnim uvjetima za životinje koje su transportovane iz daljine, postupanje sa životinjama u svim fazama mora biti humano i ne smije uzrokovati njihovo mučenje, osoba koja obavlja čin klanja mora biti musliman, psihički zdrav i osposobljen za tu aktivnost", navodi direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH Damir Alihodžić.

On ističe da se usmjeravanje kurbana, kroz koridore do mjesta za klanje, mora obavljati na human način. U slučajevima kada se ono vrši organizirano u klaonicama, preporučeno je da se obavlja u objektima koji ispunjavaju sve tehničke preduvjete za halal klanje i za to posjeduju halal certifikat.

"Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, a ako to nije u stanju da uradi može prepustiti da to neko drugi uradi za njega. Alternativno, osoba koja želi lično zaklati svoj kurban ali to ne zna ili nema dovoljno iskustva, treba to obaviti uz pomoć druge stručne osobe", ističe Alihodžić.

Cjelokupan set preporuka u ime Agencije za certificiranje halal kvalitete možete vidjeti ovdje.

O samom kurbanu

U Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine nedavno je održan sastanak zamjenika reisu-l-uleme Enesa ef. Ljevakovića, čelnika Agencije i INZ-a, na temu unapređenja zdravstvenog aspekta klanja, ali i cijelog procesa, uključujući veterinarski nadzor i zbrinjavanje otpada nakon klanja kurbana. Dr. Senad Ćeman, profesor Fakulteta islamskih nauka Sarajevo, govoreći o šerijatskim propisima o kurbanu, navodi da se "pod kurbanom podrazumijeva klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.".

Prema njegovim riječima, uvjet valjanosti kurbana je, između ostalog, materijalna mogućnost osobe da ga kupi ili posjeduje, dok je uvjet da bi životinja mogla biti kurban - sačuvanost od mahana koje su obično štetne po zdravlje životinje ili utječu na kvalitet i količinu mesa. Vrijeme klanja kurbana je prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza, a osim prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati i drugi dan i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama.

"Ako bi prošlo vrijeme klanja, a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u običajnom pravu (urfu), računa kao i zavjetni kurban. Kurban mora biti određene starosne dobi - deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godine ili ovca od šest mjeseci. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba", ističe, pored ostalog, profesor Ćeman.

Zdravstveni i higijenski aspekti

Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, a Institut ima namjeru da redovno obavještava javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.

Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, kao i opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za njegovo odlaganje.

Leševi krava su vrijedna sirovina, gdje završava?

Dio cijelog procesa, od boravka stoke, njene pripreme i samog čina klanja, te i pripreme kurbanskog mesa možete pogledati u videu klikom ovdje.

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažirati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

"Cijeneći tradiciju obrednog klanja, koja najčešće uključuje klanje malih i velikih preživara, ovaca i goveda prijemčivih na brucelozu, kao i druge zarazne bolesti, napominjemo da je Zakonom o veterinarstvu BiH  prometovanje životinjama koje nisu obilježene ušnim markicama, koje nisu preventivno dijagnostički pregledane i koje nemaju veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju strogo zabranjeno. Napominjemo da će se kontrolne aktivnosti veterinarske inspekcije provodit  svakodnevno do Kurban-bajrama, kao i u vrijeme praznika", navodi rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u Muhamed Gladan.

On napominje da se u svakom slučaju sumnje ili nedostatnosti informacija o zdravlju i porijeklu životinja, zatraži pretraga krvi na brucelozu, eventualno i druge bolesti, a laboratorije Veterinarskog zavoda Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica akreditovane su, osposobljene za sve dijagnostičke postupke i svakodnevno su vam na raspolaganju.

"Pozivamo da se klanje životinja, ovaca i goveda, obavi  što više u organizaciji Rijaseta IZ u BiH isključivo u registrovanim objektima za klanje, uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda prije i poslije klanja. Pri tome će za životinje, odnosno meso pregledano poslije klanja od strane nadležnog inspektora bit će izdata i odgovarajuća potvrda o ispravnosti. Individualna klanja kurbana u domaćinstvima, također bi trebalo obaviti u adekvatnim higijensko sanitarnim uslovima uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda", ističe Gladan.

Specifičnosti klanja

U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz INZ-a upozoravaju da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranja odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa.

Posebno skreću pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i sl., već da se oni propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, sprječavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugim životinjama, kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih i parazitarnih bolesti.

Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu, navodi se.