Primarna poljoprivreda nije konkurentna

U prvih 11 mjeseci 2010. godine, prema podacima DSZ-a, na uvoz hrane je potrošeno 1,225 milijardi eura unatoč tomu što je ukupni uvoz (13,8 milijardi eura) pao u odnosu na prethodnu godinu 2,7 posto, a ukupni izvoz (8,1 milijarda eura) porastao 17,8 posto. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je u prvih 10 mjeseci prošle godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zabilježen pad izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 1,3 posto iskazan u dolarima te pad uvoza za 3,6 posto. U apsolutnim iznosima, pak, izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,0787 milijardi dolara, a uvezeno 1,7855 milijardi dolara, što je rezultiralo deficitom od 706,8 milijuna dolara.

Nadalje, u prvih 10 mjeseci 2010. godine količinski je izvezeno 35 posto manje, a uvezeno 10 posto više poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, deficit je smanjen za 6,9 posto. Razina pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 60,4 posto, što predstavlja pad od četri posto. Od siječnja do listopada 2010. godine udio deficita poljoprivrede u ukupnom robnom deficitu iznosio je 11 posto. Dakle, od jednog dolara robnog deficita, 11 centi otpada na poljoprivredno-prehrambene proizvode.
U odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine, zabilježen je rast vrijednosti izvoza kod sljedećih proizvoda: izvoz živih životinja bilježi rast od 86 posto, izvoz sirove, krupne i sitne kože te kože za štavljenje bilježi rast od 82 posto, voće i orašasti plodovi bilježe rast vrijednosti izvoza od 78 posto, vrijednost izvoza šelaka, guma i smola je veća za 21 posto. Nadalje, izvoz duhana i nadomjestaka duhana veći je za 17 posto, eteričnih ulja i rezinoida za 12 posto, kave, čaja i začina za 10 posto, šećera i proizvoda od šećera za 9 posto, povrća za 7 posto, izvoz kakaa i proizvoda od kakaa, izvoz proizvoda na osnovi žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, kao i izvoz pića, alkohola i octa veći je za 4 posto, izvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda te izvoz ostataka i otpadaka prehrambene industrije veći je za 3 posto, dok izvoz proizvoda od povrća, voća i orašastih plodova bilježi rast vrijednosti od 2 posto.

Iako svojim udjelom u ukupnoj vrijednosti izvoza sudjeluju s vrlo malim vrijednostima, znatan rast vrijednosti izvoza u odnosu na razdoblje od siječnja do listopada prošle godine bilježe: izvoz pamuka čija je vrijednost uvećana 11 puta, izvoz vune čija je vrijednost trostruko uvećana te izvoz organskih kemijskih spojeva kod kojih je vrijednost izvoza dvostruko veća. Gledano po skupinama, najveći suficit u razdoblju od siječnja do listopada 2010. godine ostvaren je izvozom žitarica (59,6 milijuna dolara), šećera i proizvoda od šećera (42,9 milijuna dolara), duhana i prerađenih nadomjestaka duhana (39,8 milijuna dolara), riba i rakova (20,9 milijun dolara), prerađevina od mesa, riba i rakova (17,1 milijun dolara), pića, alkohola i octa (16,3 milijuna dolara) te sirove i štavljene kože (13,6 milijuna dolara).

Najznačajniji domaći izvozni proizvodi lani su bili rafinirani bijeli šećer, cigarete, razni prehrambeni proizvodi, pšenica, suražica i pir, umaci i miješani začini (začinska sredstva, Vegeta), tune, pivo dobiveno od slada, duhan, kukuruz, proizvodi za dječju prehranu, kakao-proizvodi, vode, ostala bezalkoholna pića, slatkovodna riba i riba za industrijsku preradu...

Najznačajniji je uvoz raznih prehrambenih proizvoda, prije svega voća i povrća, ali i mesa i mesnih prerađevina te jaja i sira, živih goveda, uljanih pogača, hrane za pse i mačke, cigareta, odojaka, kave, kakao-proizvoda, banana...

Mala seoska gospodarstva nisu konkurentna

Primarna poljoprivreda u Hrvatskoj nije konkurentna u gotovo svim segmentima proizvodnje, a uvoz je usko povezan s konkurentnošću. Na primjer, tek lani je dosegnuta razina u proizvodnji šećerne repe u odnosu na onu od prije 20 godina. Dovoljno voća i povrća iz domaće proizvodnje Hrvatska ima samo kod mandarina, a od nedavno i jagoda. Jabuka, pak, nedostaje oko 40 posto, krušaka 80 posto, a šljiva ovisno o godini. Voćnjaci u Hrvatskoj čine tek sedam posto od 1,3 milijuna hektara obradivih poljoprivrednih površina. Proizvodnja začinskog bilja te pomak prema proizvodima više vrijednosti od žitarica, poput proizvodnje uljarica, ali i lavande i maslinova ulja, uz zaštitu geografskog podrijetla, može biti profitabilna i na manjim gospodarstvima.

Autor: Marinko Petković