Primjena gnojiva nakon ulaska u Europsku uniju

Odlukom Vlade Republike Hrvatske objavljenoj u Narodnim novinama 130/2012. od 28.11.2012. određena su ranjiva područja u Republici Hrvatskoj na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Ranjiva područja određena su sukladno kriterijima utvrđenim člankom 55. Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 89/2010.) i na temelju provedenog monitoringa voda.

Ranjiva područja u Republici Hrvatskoj:

Cilj I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013.) je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla radi postizanja dobrog stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i sprečavanje pogoršanja već dostignutog stanja.

Poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar ranjive zone obavezno moraju primjenjivati mjere propisane Programom, dok se za poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze izvan ranjivih područja ovaj Program smatra preporukom.

Najvažnije odredbe koje će morati primjenjivati poljoprivredna gospodarstva unutar ranjivih zona:

1. Gnojiva organskog i mineralnog podrijetla koriste se u skladu s potrebama biljaka za hranjivima što znači da će se na ¼ površina poljoprivrednog gospodarstva godišnje morati provesti analiza tla. Biti će potrebno voditi evidencije korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu.

2. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do slijedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

• 210 kg/ha dušika u prvom četverogodišnjem razdoblju,
• 170 kg/ha dušika nakon prvog četverogodišnjeg razdoblja.

Količine dušika u stajskom gnoju dobivene godišnjim uzgojem životinja, preračunato na uvjetno grlo (usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg) nalaze se u tablici I. Akcijskog programa.

3. U cilju smanjenja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjeno je:

• gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenog do 15. veljače,
• gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

4. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima (spremnici): platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili drugim spremnicima.

Spremnici moraju biti vodonepropusni i svojom veličinom moraju zadovoljavati prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. Veličina spremnika ovisna je o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja i propisana je I. Akcijskim programom.

Prijelazno razdoblje za izgradnju odgovarajućih spremnika je:

• 4 godine za poljoprivredna gospodarstva s 1 ili manje UG,
• 2 godine za sva ostala poljoprivredna gospodarstva,
• od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo ne može zadovoljiti kriterije o količini dušika iz stajskog gnoja (prvo četverogodišnje razdoblje 210 kg/ha) zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina te skladištenje za šestomjesečno razdoblje višak stajskog gnoja potrebno je zbrinuti:

• gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika temeljem ugovora,
• preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili temeljem višegodišnjeg ugovora,
• zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

Ovaj Program stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i donosi se za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu.

Autor: Suzana Pajić, dipl. ing. agr.