Primjena ZPP-a i ruralno restrukturiranje Hrvatske

Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede, nedavno je u intervjuu za Agra Europe izjavila kako bi hrvatski poljoprivrednici mogli značajno profitirati od promjena u reformi Zajedničke poljoprivredne politike koje im donosi EU. "Naša zemlja, koja je 28. po redu članica EU, mora po treći puta u tri godine napraviti značajne promjene u svom sustavu subvencija. Unatoč očekivanim poteškoćama, dugoročne dobrobiti reforme ZPP za poljoprivredni sektor bi bile velike", navodi Španjol.

Da bi dobile sredstva, sve EU članice su morale do 1. kolovoza informirati Europsku Komisiju o svojim odlukama o modelima poticaja za razdoblje 2015 - 2020. Hrvatska financijska omotnica za izravna plaćanja (stup 1) iznosi oko 373 milijuna eura godišnje, s postupnim povećanjem tijekom narednih 10 godina. Pored navedenog, ima pravo na sredstva za obradu razminiranih poljoprivrednih zemljišta koja iznose 9,6 milijuna eura godišnje (pri čemu iznos ovisi o količini stvarno razminiranih hektara).

Hrvatska će jedan dio, točnije 15 % sredstava iz drugog stupa koji se odnosi na ruralni razvoj, prebaciti u stup jedan (P1), između 2014. i 2020.

Redistributivna plaćanja za konkurentnost manjih gospodarstava

Od 2015., sve države članice Europske unije moraju uvesti porez od 5 % na sve potpore koje iznose više od 150.000 €, osim ukoliko primjenjuju sustav "redistributivnog" plaćanja. U tom se slučaju najmanje 5 % omotnice iz prvog stupa zadržava, kako bi se redistribuiralo na prve hektare farmi. Zamjenica ministra Snježana Španjol, za Agra Europe ističe kako se Hrvatska opredijelila za redistributivno plaćanje za poljoprivredna gospodarstva, gdje će se 10 % iz prvog stupa raspodijeliti na prvih 20 hektara svih farmi. Ova će mjera doprinijeti tomu da se manja poljoprivredna gospodarstva više okrenu tržištu i postanu konkurentnija.

Prošle godine, 92 % farmi koje su primale subvencije, bile su veličine između jednog i 20 ha, što je ukupno 81.000 gospodarstava, tako da će svi imati koristi od raspoređenih sredstava. To će biti isplata od € 78/ha na ukupno 550.000 ha, objašnjava Španjol. Proizvodno vezana potpora dodjeljuje se u obliku godišnjeg plaćanja prema utvrđenim količinskim ograničenjima te se temelji na fiksnim površinama i prinosima ili fiksnom broju životinja.

Proizvodno vezana plaćanja najviše pomažu mljekarima

Hrvatska se također odlučila na korištenje punog iznosa proizvodno vezanih plaćanja, od 2015. pa nadalje, koristeći 15 % sredstava iz prvog stupa, koliko je maksimalno i dopušteno. Sve države članice također mogu potrošiti dodatnih 2 % iz prvog stupa za proizvodno vezana plaćanja za proteinske usjeve. To je dogovoreno kako bi se EU mogla osloniti na uvoz proteinskih žitarica - većinom GM soje koja se koristi kao hrana za životinje.

Mliječni sektor će pak najviše profitirati povlačenjem sredstava iz proizvodno vezanih potpora. Kako napominje zamjenica ministra "jedan od glavnih ciljeva je bio iskoristiti sredstva koja imamo za potporu mliječnom sektoru, kako bi zaštitili proizvođače mlijeka, zbog problema u kojima se trenutačno nalaze". Predviđa se da će sektor mljekarstva najveće promjene doživjeti od 2015. pa nadalje, kada će primiti više od 25 milijuna eura. Za ukupno 167.000 goveda, poljoprivrednici će primiti 153 €/grlu.

Pored navedenih, proizvodno vezane potpore bi bile dodijeljene i sektoru teletine (sveukupno 13 milijuna € za 130 000 grla, 100 €/grlu). Za krave dojilje poljoprivrednici će dobiti oko 1.6 milijuna € (sveukupno 15.642 grla, 102 €/grlu). Za sektor ovčjeg i kozjeg mesa će dobiti nešto više od 5 milijuna € (za više od 500.000 koza i ovaca, 10 €/grlu). Što se tiče ratarskih kultura, sektor šećerne repe će dobiti oko 6,5 milijuna €, s isplatama od 283 €/ha za ukupno 23.000 ha u zemlji. Za voće i povrće, poljoprivrednici će dobiti potporu ukoliko svoje proizvode plasiraju unutar zadruga. Sektor voća primat će 356 €/ha na sveukupnih 6.000 ha, u ukupnom iznosu od oko 2,1 milijuna €. Sektor povrća će dobiti nešto više od 2 milijuna €, pa će poljoprivrednici primati 509 €/ha na sveukupno 4.000 ha površina pod povrćem.

"Potpora ovim sektorima je bila predložena radi očuvanja razine proizvodnje i smanjenja fluktuacija cijena koje su uzorokovale pad prihoda unutar samog sektora. Također, cilj podrške za neke od tih sektora (mlijeko, tov goveda, krave dojilje, ovce i koze) je smanjiti negativne učinke reforme. No predložena zajednička potpora mora još biti odobrena od Komisije" – napominje Španjol.

Ozelenjavanje - jedan od najtežih zahtjeva ZPP

Ukoliko ispunjavaju tri EU zahtjeva usmjerena na očuvanje dobrobiti klime i okoliša – raznolikost usjeva, trajne travnate površine i ekološki značajne površine, prema mjerama ozelenjavanja će poljoprivrednici imati pravo na zelena plaćanja. Poljoprivrednici koji su korisnici osnovnih plaćanja dužni su provoditi tri mjere za zeleno plaćanje na svim svojim česticama, ne samo na onima za koje su podnijeli zahtjev za potporu. Omotnica za zeleno plaćanje iznosi 30 % ukupne omotnice za izravna plaćanja. Poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom izravno ispunjavaju uvjete zelenog plaćanja te dobivaju potporu za zeleno plaćanje. U Hrvatskoj će se sljedeće površine računati prema EFA (ecological focus areas) zahtjevima:

• zemljište na ugaru,
• terase,
• obilježja krajolika (npr. živice),
• granični pojasevi,
• pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume,
• površine s kulturama kratkih ophodnji na kojima se ne koriste mineralna gnojiva i/ili sredstva za zaštitu bilja,
• površine s postrnim/naknadnim ili zelenim pokrovnim usjevima,
• površine s usjevima koji fiksiraju dušik

Španjol za Agra Europe napominje kako će primjena ozelenjavanja biti jedan od najtežih elemenata reforme ZPP, budući da predstavlja najveću divergenciju politike na kakvu su hrvatski poljoprivrednici do sada bili naviknuti. "Proces će biti težak i skup, kako za ministra poljoprivrede tako za poljoprivrednike, no dugoročne beneficije će cijeli proces učiniti isplativim" – dodaje Španjol.

Mladi, mali poljoprivrednici - ponešto za svakoga

Hrvatska je odlučila od 2015. primijeniti i "Shemu malih poljoprivrednika", pokret dosljedan s ostalim odlukama reforme ZPP-a. Ta Shema će omogućiti državama članicama da postave fiksnu godišnju uplatu za sve poljoprivrednike koji žele sudjelovati i ispunjavaju uvjete za ovu mjeru. Za ovu mjeru može se koristiti do 10 % iz prvog stupa. U ovu Shemu će automatski biti uključeni svi poljoprivrednici čiji ukupni iznos potpore ne prelazi 657 €. Nadalje, oko 8,6 milijuna € će biti namijenjeno novim mladim poljoprivrednicima, koji imaju ispod 40 godina (top-up plaćanja). Za tu mjeru iz prvog stupa predviđeno je 2 %.

Distribucija izravnih plaćanja (P1) - 2015.

Foto: zagorje.com, Izvor: Agri Europe