Pronađeno kompromisno rješenje oko Zakona o sjemenu?

Konačni prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je upućen u drugo čitanje, kao i izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu s finacijskim pokazateljima, bili su teme 33. sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.  

Kako je uvodno podsjetila Marijana Petir, predsjednica Odbora, u prvom čitanju o ovom zakonskom prijedlogu provedena je široka rasprava sa zanteresiranom i stručnom javnošću. Zbog postizanja jasnoće Zakona, predložili su da se članci 16. i 17. nomotehnički dorade i da se jasno naznači da su mali proizvođači koji koriste sjeme s pojoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe, a ne za stavljanje na tržište, izuzeti od obveze certificiranja i dorade. Također, da je potrebno fleksibilizirati doradu kako bi ona bila dostupna svima po pristupačnim cijenama i kako ne bi prouzročila poskupljenje hrane. 

Dodala je da se u konačnom prijedlogu ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.

Majdak: Sedam ha je kompromisno rješenje  

Prema njezinim riječima, Zakon o sjemenu omogućava korištenje sjemena koje smo naslijedili na poljoprivrednom gospodarstvu bez certificiranja i dorade. Osim toga, poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj je ove proizvodnje, te je prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je da će se Zakonom urediti proizvodnja, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva.

Kako se čulo, od obveze dorade oslobođeno je sve sjeme s poljoprivrednog gospodarstva osim biljnih vrsti iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, čija ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu nije veća od sedam hektara. 

Proizvođačima sjemena povrća kategorije standard omogućeni su jednostavniji uvjeti za registraciju proizvodnje i izuzeće od službenog nadzora. Isto tako, sektor proizvodnje krumpira izuzet je od obveza dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva.

Odgovarajajući na niz upita, Majdak je naglasio da je sedam ha kompromisno rješenje, jer su prijedlozi bili između tri i 15 ha, odnosno 92 tone prinosa za žitarice, ako je uključen i plodored onda je to puta dva. No, drži da je nužnim osigurati zemljište i za stočare koji, kako kaže, žele sijati sjeme zbog proizvodnje stočne hrane. Uz to, kazao je da je u RH registrirano 25 fungicida za tretiranje sjemena, odnosno dva za smrdljivu snijet kod pšenice.

Naveo je i da imamo dovoljno kvalitetnog hrvatskog sjemena za proljetnu sjetvu, a drži da Zakon o sjemenu neće negativno utjecati na bioraznolikost.  

Inače, braneći Zakon o sjemenu u srijedu u Saboru ministrica poljoprivrede Marija Vučković je kazala da će 90 posto poljoprivrednika biti izuzeto od obveze dorade sjemena.

Cijene sjemena će otići u nebo?

Član Odbora Željko Lenart istaknuo je, pak, da je seljak doveden ovim zakonom pred svršen čin, te drži boljim lošije farmersko sjeme nego ono certificirano do kojeg se ne može doći. Uz to, drži da je poseban problem kvaliteta sjemena koje se posije, jer ne postoji mogućnost žalbe na njegovu kvalitetu pa se zbog toga uzmjesto 80 kilograma soje, sije 120 kilograma.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović i predsjednik Ceha poljodjelaca HOK-a Mato Brlošić iznijeli su više primjedbi na Zakon o sjemenu. Prvi drži da će cijene sjemena, bez omogućavanja njegove dorade na OPG-ovima, 'otići u  nebo', a drugi je između ostalog naveo da je sjeme pšenice već otišlo gore triput, sa 1.30 kn na 4.05 kn, te da ovako sročen zakon dodatno komplicira život poljoprivrednicima.    

S druge strane, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva dr.sc. Josip Haramija podržao je Zakon, držeći da će on doprinijeti većoj domaćoj proizvodnji sjemena. Ipak, upozorio je da treba riješiti i pitanje zakorovljenosti, ali i odgovornosti za kvalitetu sjemena.

Pad proizvodnje sjemena strnih žitarice i kukuruza, a rast soje

Kada je riječ o "sjemenu sačuvanom na poljoprivrednom gospodarstvu", poljoprivrednici mogu koristiti proizvod žetve koji su dobili sijanjem na vlastitom gospodarstvu. Naime, EU zakonodavstvo o sjemenu ne predstavlja pravila o procesu dorade niti o registraciji dobavljača sjemena, uključujući prerađivače, ističe Petir.

Također, predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište.

Petir ističe da dok u proizvodnji sjemena strnih žitarica – pšenice i ječma, bilježimo negativan trend, kao i pad proizvodnje sjemena kukuruza, s druge je strane došlo do povećanja proizvodnje sjemena soje kao i njezine ukupne proizvodnje u Hrvatskoj, koja je bez GMO-a. Pojedini proizvođači ističu kako im je soja najprofitabilnija kultura u ukupnoj ratarskoj proizvodnji. U odnosu na GMO soju, ona proizvedena u RH trenutno postiže znatno višu cijenu, za gotovo 200 eura po toni.

Inače, stručnjaci upozoravaju da sjetva necertificiranog sjemena smanjuje prinos gotovo 3 tone po hektaru i tu činjenicu treba imati na umu kod donošenja daljnjih odluka.

"Domaći potrošači jedu tuđe robne rezerve"

Predstavljajući izvješće o robnim zalihama, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat, kazao je da se one ne mogu koristiti za otklanjanje poremećaja na tržištu, već se koriste u slučaju kao što je ova pandemija i potresi. Pozvao je sve da se uključe u aktualno e-savjetovanje o novom Zakonu o robnim zalihama, koji će ubuduće obuhvatiti i lijekove.

Vanjski član Odbora Mijo Latin je upozorio da se uvozi GMO sojina sačma iz Brazila i Argentine za hranidbu stoke, dok domaći potrošači jedu tuđe robne zalihe. Dodao je da su klimatske promjene neumoljive i da se nalazimo na 'korak od gladi' te drži nužnim da se hrvatske robne rezerve povećaju.

Zastupnik Ljubomir Kolarek kazao je da dok je u robnim zalihama RH osigurano 15 tona mesnih proizvoda, domaći stočari ne mogu u turističkoj sezoni prodati odojke ili tovljenike. Uz to, čulo se da kvalitetne domaće žitarice idu direktno s njiva u Italiju i Austriju, a da od tamo pekare uvoze gotove zamrznute proizvode.    

Koplja su se lomila i oko funkcioniranja robnih zaliha, jer, kako se čulo, 'nikada nismo doznali kako je državna pšenica nestala iz Đakovštine'. Horvat je kazao da država nema dovoljno skladišnih kapaciteta, u prvom redu silosa, da čuva više strateški važne hrane. Sada se, kaže, drži juneće i svinjsko meso živih životinja te žitarice kod proizvođača, koje se godišnje kotroliraju i obnavljaju 20 posto. No, podaci o kojim se količinama radi, predstavljaju državnu tajnu, zaključio je Horvat.