Mljekari godinama, može se reći nemaju povećanje otkupne cijene mlijeka, ako se ono od nekoliko pfeniga može uopšte svrstati u tu kategoriju, a cijene stočne hrane i repromaterijala od kraja prošle godine divljaju i, po svemu sudeći, neće prestati da rastu
Sve je više izvjesno da će poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, u ovoj godini, zadesiti brojni problemi. Poskupljenje nafte, repromaterijala i zaštitnih sredstava, uz nedovoljnu zaštitu granica, ukazuju na to da bi ovo mogla biti godina odluke za mnoge poljoprivrednike. Da li da ugase proizvodnju ili da nastave da se bave poljoprivredom?
Kada jedna Turska, koja je deveta u svijetu po jačini poljoprivrede smatra da će ova godina biti teža od prošle, onda zaista treba staviti prst na čelo i zamisliti se šta dalje da se radi.
Mljekari godinama, može se reći nemaju povećanje otkupne cijene mlijeka, ako se ono od nekoliko pfeniga može uopšte svrstati u tu kategoriju, a cijene stočne hrane i repromaterijala od kraja prošle godine divljaju i, po svemu sudeći, neće prestati da rastu.
Povrtari su također u problemu. Godinama govore da, kada su u pitanju sjemena i sorte koje se koriste u proizvodnji, voze Golfa dvicu dok povrtari u Evropi voze Mercedes. I u njihovoj oblasti došlo je do poskupljenja. Ratari muku muče s rastom cijena mineralnih đubriva, ubrzo će početi prihrana ozimih usjeva, a bliži se proljetna sjetva. KAN đubrivo je od 155 do 180 KM/100 kg, NPK đubriva od 155 do 220 KM, urea oko 220 KM, za 100 kilograma, što se nikada nije desilo.
I voćari su u nezavidnoj situaciji. Također bi ubrzo trebalo da počne prihrana stabala NPK đubrivima, formulacijama s više fosfora i kalijuma, kao i prva prskanja protiv bolesti i štetočina, odnosno, plavo prskanje.
Cijene bakarnih preparata više su za barem 1/3 u odnosu na prošlu godinu, a cijena herbicida, najviše onih s aktivnom materijom glifosat, skočila je za skoro tri puta, u poređenju s 2021.-om godinom, što je dodatan udar na džepove voćara.
Međutim, ako ne i veći problem od skupoće, proizvođačima može da bude nedostatak sredstava za zaštitu voćaka. Zbog strogih direktiva Evropske unije došlo je do zabrane upotrebe mnogih fungicida i insekticida.
Kada je riječ o fungicidima, od juna 2021. godine, zabranjena je upotreba mankozeba, odnosno, od ove godine ne mogu se nabavljati kontaktni fungicidi na bazi mankozeba, koji čine osnovu za zaštitu jabučastog i koštičavog voća od najznačajnijih bolesti tokom vegetacije. Zabranjena je upotreba fungicida na bazi epiksokonazola, tiofanat metila, a od insekticida, tiakloprida (preparat Calypso), koji je posljednji zabranjeni iz grupe neonikotinoida, zajedno sa imidaklopridom, acetamipridom, tiametoksamom, klotianidinom, koji su ranije zabranjeni.
Jedino se, pojedini neonikotinoidi, mogu koristiti u plastenicima i staklenicima. Domaće vlasti, u BiH, prate evropske regulative u vezi sa zabranom pojedinih fungicida i insekticida.
Sigurno je da će se u našim voćnjacima, povrtnjacima, kao i na poljima, u ovoj godini da se koriste posljednje zalihe Wondozeba, Cadillaca, Mankozeba i ostalih fungicida s aktivnom materijom mankozeb, ali je također sigurno da ih neće biti dovoljno, kao ni zamjene u vidu ostalih sredstava.
Npr. u voćarstvu se koristi aktivna materija kaptan, kao kontaktna zaštita, ali se postavlja pitanje bezbjednosti voća, tj. zdravlja ljudi, jer nije dobro da se koristi samo jedna aktivna materija za kontaktnu zaštitu, naročito ako se zna da se aktivne materije metiram, pencozeb, rjeđe koriste u zasadima.
Što se tiče sistemika, odnosno, fungicida koji djeluju unutar biljaka, tu je situacija nešto bolja, kao i kod insekticida, ali je sigurno da će se ove i narednih godina postaviti jedno, ključno, pitanje: Kako održati prinose ako je zabranjena primjena najznačajnijih zaštitnih sredstava? Poznato je da bi potpuna zabrana bakarnih sredstava smanjila prinose u vinogradarstvu, i do 50 posto. Slično bi bilo i u voćarstvu i povrtarstvu, a tendencije u Evropskoj uniji idu ka tome da se, na kraju, potpuno zabrani upotreba bakarnih sredstava.
Izgleda da dolazi vrijeme sredstava na bazi korisnih bakterija, virusa, gljivica za borbu protiv najznačajnijih bolesti i štetočina. Nešto slično kao u automobilskoj industriji u kojoj se, umjesto dizelaša i benzinaca, sve više koriste električni automobili. Koliko ćemo svi mi biti uspješni u tome zavisi, prvenstveno, od nas. A imajući u vidu ranija dešavanja, odnosno, borbu protiv problema u poljoprivredi – loše nam se piše.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
18
Glasova: 11
Katastrofu, propast ćemo! 61,1%
Glasova: 5
Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%
Glasova: 1
Sve će biti isto 5,6%
Glasova: 1
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%