Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna proizvodnja
  • 14.02.2022. 12:00

Prst na čelu poljoprivrednika: Šta nas čeka u ovoj godini?

Mljekari godinama, može se reći nemaju povećanje otkupne cijene mlijeka, ako se ono od nekoliko pfeniga može uopšte svrstati u tu kategoriju, a cijene stočne hrane i repromaterijala od kraja prošle godine divljaju i, po svemu sudeći, neće prestati da rastu

Foto: Bojan Kecman
  • 341
  • 163
  • 0

Sve je više izvjesno da će poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, u ovoj godini, zadesiti brojni problemi. Poskupljenje nafte, repromaterijala i zaštitnih sredstava, uz nedovoljnu zaštitu granica, ukazuju na to da bi ovo mogla biti godina odluke za mnoge poljoprivrednike. Da li da ugase proizvodnju ili da nastave da se bave poljoprivredom?

Kada jedna Turska, koja je deveta u svijetu po jačini poljoprivrede smatra da će ova godina biti teža od prošle, onda zaista treba staviti prst na čelo i zamisliti se šta dalje da se radi.

Sve proizvodnje u problemima

Mljekari godinama, može se reći nemaju povećanje otkupne cijene mlijeka, ako se ono od nekoliko pfeniga može uopšte svrstati u tu kategoriju, a cijene stočne hrane i repromaterijala od kraja prošle godine divljaju i, po svemu sudeći, neće prestati da rastu.

Poskupio kompltan uzgoj

Povrtari su također u problemu. Godinama govore da, kada su u pitanju sjemena i sorte koje se koriste u proizvodnji, voze Golfa dvicu dok povrtari u Evropi voze Mercedes. I u njihovoj oblasti došlo je do poskupljenja. Ratari muku muče s rastom cijena mineralnih đubriva, ubrzo će početi prihrana ozimih usjeva, a bliži se proljetna sjetva. KAN đubrivo je od 155 do 180 KM/100 kg, NPK đubriva od 155 do 220 KM, urea oko 220 KM, za 100 kilograma, što se nikada nije desilo.

Skuplja zaštita

I voćari su u nezavidnoj situaciji. Također bi ubrzo trebalo da počne prihrana stabala NPK đubrivima, formulacijama s više fosfora i kalijuma, kao i prva prskanja protiv bolesti i štetočina, odnosno, plavo prskanje. 

Cijene bakarnih preparata više su za barem 1/3 u odnosu na prošlu godinu, a cijena herbicida, najviše onih s aktivnom materijom glifosat, skočila je za skoro tri puta, u poređenju s 2021.-om godinom, što je dodatan udar na džepove voćara.

Problem i zabrana 

Međutim, ako ne i veći problem od skupoće, proizvođačima može da bude nedostatak sredstava za zaštitu voćaka. Zbog strogih direktiva Evropske unije došlo je do zabrane upotrebe mnogih fungicida i insekticida.

BiH prati evropske regulative u vezi sa zabranom pojedinih fungicida i insekticida

Kada je riječ o fungicidima, od juna 2021. godine, zabranjena je upotreba mankozeba, odnosno, od ove godine ne mogu se nabavljati kontaktni fungicidi na bazi mankozeba, koji čine osnovu za zaštitu jabučastog i koštičavog voća od najznačajnijih bolesti tokom vegetacije. Zabranjena je upotreba fungicida na bazi epiksokonazola, tiofanat metila, a od insekticida, tiakloprida (preparat Calypso), koji je posljednji zabranjeni iz grupe neonikotinoida, zajedno sa imidaklopridom, acetamipridom, tiametoksamom, klotianidinom, koji su ranije zabranjeni.

Jedino se, pojedini neonikotinoidi, mogu koristiti u plastenicima i staklenicima. Domaće vlasti, u BiH, prate evropske regulative u vezi sa zabranom pojedinih fungicida i insekticida.

Šta koristiti u zaštiti?

Sigurno je da će se u našim voćnjacima, povrtnjacima, kao i na poljima, u ovoj godini da se koriste posljednje zalihe Wondozeba, Cadillaca, Mankozeba i ostalih fungicida s aktivnom materijom mankozeb, ali je također sigurno da ih neće biti dovoljno, kao ni zamjene u vidu ostalih sredstava.

Npr. u voćarstvu se koristi aktivna materija kaptan, kao kontaktna zaštita, ali se postavlja pitanje bezbjednosti voća, tj. zdravlja ljudi, jer nije dobro da se koristi samo jedna aktivna materija za kontaktnu zaštitu, naročito ako se zna da se aktivne materije metiram, pencozeb, rjeđe koriste u zasadima.

Kako održati prinose?

Što se tiče sistemika, odnosno, fungicida koji djeluju unutar biljaka, tu je situacija nešto bolja, kao i kod insekticida, ali je sigurno da će se ove i narednih godina postaviti jedno, ključno, pitanje: Kako održati prinose ako je zabranjena primjena najznačajnijih zaštitnih sredstava? Poznato je da bi potpuna zabrana bakarnih sredstava smanjila prinose u vinogradarstvu, i do 50 posto. Slično bi bilo i u voćarstvu i povrtarstvu, a tendencije u Evropskoj uniji idu ka tome da se, na kraju, potpuno zabrani upotreba bakarnih sredstava.

Izgleda da dolazi vrijeme sredstava na bazi korisnih bakterija, virusa, gljivica za borbu protiv najznačajnijih bolesti i štetočina. Nešto slično kao u automobilskoj industriji u kojoj se, umjesto dizelaša i benzinaca, sve više koriste električni automobili. Koliko ćemo svi mi biti uspješni u tome zavisi, prvenstveno, od nas. A  imajući u vidu ranija dešavanja, odnosno, borbu protiv problema u poljoprivredi – loše nam se piše.


Fotoprilog


Tagovi

Mankozeb Metiram Pencozeb Neonikotinoidi Calypso Imidakloprid Acetamiprid Tiametoksam Kaptan Epiksokonazol


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete