Registriran klaster poljomehanizacije

Nakon dvije godine postojanja, Hrvatski klaster poljoprivredne mehanizacije sredinom ovog srpnja promijenio je pravni oblik. Pri osječkom Trgovačkom sudu registrirano je društvo s ograničenom odgovornošću - Klaster poljomehanizacije. Osam se tvrtki s jednakim ulogom pojavljuje kao osnivači. Za direktora je imenovan mr. sc. Željko Erkapić, dosadašnji klaster-menadžer. Očekivano, jer osim što je uključen u cijelu priču od samih početaka, osoba je koja raspolaže s najviše relevantnih informacija.

- Sve je zapravo počelo unutar Hrvatske udruge poslodavaca s inicijativom za osnivanje Nacionalnog centra za klastere, koji je za cilj imao promovirati i organizirati nekoliko klaster-inicijativa u klastere. Pet ih je zaživjelo, osim poljomehanizacije, to su još bili odreda klasteri brodogradnje, automobilski, specijalne odjeće te interijera - prisjeća se Erkapić.

Klasteri su bili financijski "suportirani" s tri nivoa. Najizdašnije sa strane Europske unije kao dio projekta "Pro Inno Europe", potom s državne razine a naposljetku i jedinica lokalne zajednice Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Smisao i cilj klastera je udruživanje tvrtki srodne djelatnosti radi povećanja konkurentnosti.

Mukotrpan put

Klaster poljomehanizacije obuhvatio je područje kontinentalne Hrvatske. Erkapić, slikovito rečeno, u ulozi skauta obilazi stotinjak tvrtki koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije ili strojnom obradom metala, ali i znanstvene institucije poput Zavoda za mehanizaciju osječkog Poljoprivednog, odnosno zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Od ukupnog broja tvrtki kojima je prezentiran projekt klastera, njih 43 prepoznaju prednosti udruživanja u klaster i potpisuju ugovor o trajnom konzorciju.

- Recimo da je to bila faza formiranja i strukturiranja klastera, sada je došlo do njegovog pravnog osnivanja - navodi Erkapić. Kao jednakopravni udjeličari pojavljuju se, redom, osječki OLT i MIO, Pecka iz Markovca Našičkog, Gramip iz zagrebačke Dubrave, Hittner Bjelovar, POD Dežanovac, Hidraulika iz Kutine i donjomiholjački Limex. Te su se tvrtke, što zbog svoje veličine, što zbog ugleda koji su imale od prije, nametnuli kao lideri, što su posljednjim potezom, i potvrdile. No i sve ostale članice mogu uz određene uvjete zadržati pravo sudjelovanja i rada u projektu klastera, osim naravno prava i obveza koja proizlaze iz osnivačkih prava.

- Što znači da klaster kao trgovačko društvo i dalje ima cilj poslovnim umrežavanjem povećavanje konkurentnosti. To se posebno odnosi na projekte od zajedničkog interesa, poput nastupa na inotržištu, objedinjavanje nabave u segmentima u kojima je to moguće, kooperacije, pa do raspodjele znanja jednih prema drugima - objašnjava Erkapić.

Veća pregovaračka snaga

Ovakvim umrežavanjem stvaraju se pretpostavke za ekonomičniju proizvodnju, otklanjaju poslovi preklapanja među članicama, ali ponajprije i povećava pregovaračka snaga prema dobavljačima, što će biti prvi zadatak novoosnovanog klastera. Sljedeći je promocija na inotržištu, na kojemu su hrvatske tvrtke kao pojedinci, zbog nedostatka prepoznatljivog finalnog proizvoda, praktično nepoznate. No u ovakvoj novoj proizvodnoj preraspodjeli snaga nije zanemariva činjenica da se u Hrvatskoj proizvodi, makar licencirana, poljoprivredna mehanizacija. U Županji grupacija Same Deutz Fahr proizvodi kombajne te je izvjesno da se domaća operativa okupljena u klaster može (i mora) pokušati vidjeti svoju priliku za uključivanje u kooperantsku proizvodnju.

Autor: Dario KUŠTRO