S puževima i školjkama nema straha

U recesiji koja je svoju kulminaciju dostigla prošle godine, mali je broj poduzetnika koji su se odlučili za nove poslovne poduhvate. Strah od neuspjeha na klimavom tržištu u ozračju opće ekonomske krize, nije međutim spriječio nekoliko poduzetnika iz zadarske okolice koji su se odlučili na pokretanje pomalo neuobičajenog biznisa.

Diplomiranom inženjeru morskog ribarstva Branimiru Baždariću iz Novigrada prošle je godine u okviru UN-ova programa COAST odobrena potpora za projekt eksperimentalnog uzgoja Jakobove kapice. Kad govori o svom poslovnom naumu, Baždarić je oprezan i ne želi se izlijetati s prognozama, no ističe kako za tim rijetkim i skupim školjama postoji veliki interes na tržištu.

- Na tržište svakako treba ponuditi nešto što nema nitko drugi. Jakobove kapice mogu se nabaviti iz uvoza, a veliki trgovački lanci dobavljaju ih iz sjevernog mora. No, to nisu prave školjke Saint Jacques. Garancija za uspješnu prodaju jest ponuditi nešto što nije uobičajeno, premda je u ovoj fazi još prerano govoriti o ishodu projekta - kaže nam Baždarić te pojašnjava da će konkretni rezultati eksperimentalnog uzgoja Jakobovih kapica biti poznati tek nakon tri godine, a tada će procijeniti i hoće li ih izvoziti, ili će se bazirati samo na uzgoju i uvozu.

Baždarićeva ideja odmah nakon predstavljanja stekla je simpatije struke, a novigradski projekt uzgoja Saint Jacques školjki, ocijenjen je bitnim za očuvanje bioraznolikosti Novigradskog mora.

Zadranka Hana Medin prije tri godine osnovala je tvrtku koja se bavi uzgojem puževa i glista, a prošla - recesijska godina, zbog prodora na japansko tržište, za nju je bila jedna od uspješnijih.

- Godišnji kapacitet nam je 20 tona puževa, a surađujemo s firmama iz Tunisa, Turske, Grčke i Makedonije, pa za izvoz finalno imamo oko dvjesta tona godišnje. Izrazito sam zadovoljna potražnjom i interesom na tržištu.

Strane zemlje spremne su za inovacije i ne osjećaju krizu za interesantan i visokokvalitetan proizvod - kaže nam Hana Medin te dodaje da proizvodi koje nudi njena tvrtka u Hrvatskoj nikada ne bi mogli dostići tako visoke cijene kao na stranom tržištu.

Od medija do puževa

Na pitanje kako je uopće došla na ideju da se prestane baviti novinarstvom i krene u ovaj neobični poslovni pothvat, Medin odgovara kako se “bacila na istraživanje tržišta, dobro procijenila ponudu i potražnju, proučila burzu i statistike te se otisnula u poljoprivredu”.

- Inovacije, probitačnost i igra, dio su poduzetničkog duha. Jasno je da se riskiranjem može sve izgubiti, ali i dobiti - zaključuje Hana Medin.

Autor: Tina Disopra