Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • CAP for Us
  • 09.06.2021. 14:00

Savjetodavna služba i izdašne potpore povećavaju ekološku proizvodnju u Austriji

Vodimo se motom ZPP-a. Ako poljoprivrednik radi na zaštiti okoliša, dobit će veće premije, čulo se na radionici projekta CAP for Us na kojoj je predstavljena austrijska savezna država Gradišće, u kojoj ekološka proizvodnja neprestano raste.

Foto: Depositphotos/ah_fotobox
  • 82
  • 4
  • 0

Na upravo održanoj četvrtoj radionici u sklopu projekta "CAP for Us", 50-ak sudionika imalo je priliku saznati kroz primjere dobre prakse kako je Austrija postala jedna od najvećih ekoloških proizvođača u Europskoj uniji. 

U prvom planu našla se njezina najistočnija i najmlađa savezna država - Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste. Od ukupne poljoprivredne površine čak je 31 posto pod ovom proizvodnjom, s prosječnom veličinom gospodarstva od 55 hektara. 

Napomenimo samo kako je to već sada više od cilja Zelenog plana, odnosno da do 2030. godine u EU 25 posto površina bude pod eko proizvodnjom. 

Rast je, pojasnio je predsjednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovich, započeo prije 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 eura po hektaru, povrtlarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 eura/ha. Što se tiče pčelarstva, iznos je 25 eura po košnici (maksimalan broj za koje se može dobiti potpora je 1.000 po jednom gospodarstvu).

"Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti okoliša, dobit će veće premije. Isto tako, ako svoju proizvodnju želi preusmjeriti na ekološku, dobit će poticaje“, ističe dodajući kako se potpore financiraju 60 posto iz državnog proračuna, dok 40 posto pokriva sama pokrajina.

Eko poticaji za ratarske kulture lani su im iznosili 230 eura po hektaru (Depositphotos/Nedomacki)

Direktor Poljoprivredne komore Gradišća Otto Prieler, podsjetio je kako je Austrija podijeljena na devet saveznih država koje donose vlastite zakone u poljoprivredi. One su, pojasnio je, nadležne za savjetovanja i informiranje poljoprivrednika pa tako postoji posebno savjetodavno tijelo koje se isključivo bavi ekološkom poljoprivredom što se pokazalo jako bitno u samim počecima njezina razvoja. 

Stočne farme zamjenjuju vinogradi

U Gradišću, kao i u samoj Austriji, struktura obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je mala, a kako je rekao predsjednik komore, "forsira" se direktna prodaja od farmera. 

"I Hrvatsku se na to treba poticati. Imate veliku šansu postati turistička zemlja s vrhunskim poljoprivrednim proizvodima koji prolaze ne samo na domaćem, nego i na inozemnom tržištu“, napomenuo je. 

Najveći dio takve proizvodnje u Austriji odvija se u unutrašnjosti gdje prevladavaju ravnice, a najzastupljenije je vinogradarstvo s 25 posto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo s deset, dok je voćarstvo prisutno s osam do devet posto. 

Od povrtlarskih kultura najviše se uzgajaju rajčice, paprika, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u sjeni, ova savezna država proizvodi najviše mlijeka u zemlji, a u proizvodnji pilića su samodostatni. Ipak, primjetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamjenjuju vinogradi. 

Više proizvode nego što tržište traži

U svom je izlaganju Prieler predstavio komoru koja se sastoji od različitih odbora poput kontrolnog, glavnog i onog za ruralni razvoj, a ima i 93 suradnika. 

Glavne zadaće su joj zastupanje interesa farmera, osiguravanje subvencija, savjetovanje te informiranje i edukacija, a njezin član može postati poljoprivrednik koji ima više od 57 hektara zemlje. 

Također, brine se i za udruge čiji je voditelj u većini slučajeva član komore, a koja plaća njihove administrativne troškove. Ipak, one nisu toliko u prvom planu, koliko zadruge. 

"One su veliki igrači s kojima jako dobro surađujemo, ali tamo nisu naši ljudi, oni su u potpunosti samostalni“, rekao je Prieler.

Osvrnuo se i na tržište ekoloških proizvoda te iskazao zabrinutost jer trenutno zemlja više proizvodi nego što to tržište traži. 

"Iako puno izvozimo u Njemačku i Švicarsku, sve još uvijek ide jako sporo i vidimo da potrošači na našem tržištu nisu razvili tu svijest“, kaže dodavši kako pokrajinska vlada radi na tome da se potražnja poveća pa je tako u vrtiće, škole i bolnice uvela ekološke, domaće proizvode. No, dodaje Prieler, problem je što se u dosta institucija još uvijek može naći, primjerice, krumpir s drugog kraja svijeta, a ne iz lokalnog okruženja. 

Kada je u pitanju povrće, najviše uzgajaju rajčice (Depositphotos/dgdimension)

"Proizvod mora biti lokalan i sezonski. Znači, neće se u jesen djeci nuditi jagode jer ih nema, nego jabuke“, napominje. 

Na tom problemu rade i marketinške organizacije, a djecu se od malih nogu uči što je kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod tako što obilaze gospodarstva koja se bave eko poljoprivredom. Također, napominje, zadrugarstvo i ostala udruženja ovdje imaju posebno važnu ulogu i mali se proizvođač samo preko njih može izboriti za svoje mjesto na tržištu. 

Na koji način austrijski poljoprivrednici uspješno grade svoju eko karijeru, na radionici je prikazano i kroz tri video priloga. U vinogradarskom sektoru predstavila se obitelj Jakšić, zatim ekološki pčelar Hermann Tanczer te ratar Alfred Vukovich koji koristi moderne strojeve za preciznu poljoprivredu. 

Podsjetimo za kraj, cilj ovog projekta je ukloniti negativnu percepciju poljoprivredne politike EU-a od strane različitih dionika, između njih stvoriti sinergiju te povećati znanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.


Tagovi

CAP for Us Austrija Gradišće Ekološka proizvodnja Poljoprivredna komora Gradišće Nikolaus Berlakovich Otto Prieler


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us BiH

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Bosna i Hercegovina
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: komora@komora.hr web: https://www.komora.hr

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

19

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 12

Katastrofu, propast ćemo! 63,2%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 26,3%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,3%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,3%

Pregled ankete

Pregled ankete