Seljaci protiv ulaska velikih poljoprivrednih tvrtki u Komoru

Hrvatska je prošlog tjedna dobila Zakon o osnivanju Hrvatske poljoprivredne komore, za čije je osnivanje u državnom proračunu, kako ističe Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, već osigurano 3 milijuna kuna.

Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, u Hrvatskoj ima ukupno 1.250 poljoprivrednih poduzeća. U skupštinu Poljoprivredne komore na svakih 100 poljoprivrednih poduzeća birao bi se po jedan predstavnik. Po jedan predstavnik bi se birao i na svakih 1.000 seljaka. Međutim, kako neslužbeno doznajemo, u HUP-u nisu zadovoljni tim omjerom, smatraju da su seljaci favorizirani te da bi omjer predstavnika u skupštini trebao biti prema ekonomskoj snazi.

Iako su seljačke udruge tražile da sjedište poljoprivredne komore bude u Osijeku, Zakonom je određeno da će njezino sjedište biti u Zagrebu. U prilog tomu, kako navodi Kraljičković, idu podaci iz Upisnika poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava prema kojima se 46 posto od njihova ukupnog broja nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 28 posto upisanih nalazi se u Slavoniji, a 27 posto na području Jadrana.

- Sjedište poljoprivredne komore će biti u Zagrebu, ali bit će osnovane i njezine podružnice po županijama. Na čelu Komore će biti predsjednik, kojega će birati skupština, a predstavnike skupštine članovi Komore (OPG-i, zadruge) neposrednim izborima. U skupštini će biti osigurana razmjerna zastupljenost članova u odnosu na poslovanje Komore kroz ispostave i sekcije. Među osnovnim djelatnostima Komore bit će i promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor. Komora će imati i stručne službe, kojima će zadatak biti pomoći poljoprivrednicima u rješavanju njihovih problema, savjetovanjem i na druge načine. Djelovanjem u Komori poljoprivrednici će biti informirani o svemu što se izravno tiče njih, tako će i prilikom pregovora imati mogućnost izreći svoje stavove o određenim temama, kaže Kraljičković te dodaje kako će članstvo biti obvezno, a članovi Komore će biti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Seljaci koji su od osnivanja poljoprivredne komore mnogo očekivali, kažu da nisu zadovoljni onim što su uspjeli iščitati iz Zakona.

Sjedište slavonske komore u Osijeku

Nezadovoljni smo, kaže Željko Čorić, predsjednik Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Virovitičko - podravske županije, koje čine 15 različitih seljačkih udruga, jer se sve određuje statutom, a statuta nema. Nezadovoljni smo i jer će članice poljoprivredne komore biti i velike tvrtke. Svi komentari koji se posljednjih dana čuju na selu o osnivanju poljoprivredne komore svode se na to da će, kao što je kod nas uobičajeno, politika gurati svoje ljude. Na lokalnoj razini još uvijek nitko ništa ne zna o osnivanju podružnica poljoprivredne komore, zbog čega smatramo da se Zakon o osnivanju poljoprivredne komore donio tek tako da se nešto odradi, kaže Čorić, te dodaje kako se njihova seljačka udruga već zalaže za to da sjedište slavonske komore bude u Osijeku.

Protiv prisilnog članstva

Stanko Zdravčević, zamjenik predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, smatra da je mjerilo za odabir sjedišta poljoprivredne komore trebao biti ukupan broj obradivih hektara, a ne broj upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jer je, dodaje, “svaka bakica na području oko Zagreba svoj vrt upisala u Upisnik”.

- Mi u Zajednici nemamo ništa protiv Komore, ali imamo protiv toga da članstvo bude obvezno. Naime, seljacima je ionako već previše različitih nameta koje moraju plaćati. Drugo je ako netko dobrovoljno želi biti član Komore - kaže Zdravčević, te također ističe kako postoji bojazan da će se u Komoru upetljati politika, ali i da će u Komori glavnu riječ voditi veliki poljoprivredni sustavi. Zdravčević navodi i da je već pomalo apsurdno da tako mala zemlja, koja već ima previše i različitih komora i institucija kojima se plaćaju razni nameti, osniva nove.

U Zagrebu najveći poljoprivrednici

Matu Brlošića, predsjednika seljačke udruge Brazda, najviše brine što je predviđeno da u skupštini poljoprivredne komore iz Osječko-baranjske županije bude šest članova, koliko ih je predviđeno i sa Zagrebačke županije. - Po tome ispada da su u Zagrebu veći poljoprivrednici nego u Slavoniji. Neprihvatljivim držimo i to što će u tih šest predstavnika u skupštini biti i predstavnici velikih poljoprivrednih tvrtki, te ako se još uzme u obzir da će se u skupštinu ulaziti i po političkom ključu, od pravih seljaka bi se tada u skupštini mogao naći tek možda samo jedan. Nezadovoljni smo i jer se igrom s Upisnikom došlo do toga da sjedište Komore bude u Zagrebu, kaže Brlošić, te dodaje kako će, po svemu sudeći, poljoprivredna komora biti sve samo ne komora koja će raditi za interese seljaka i sela, a da Slavoniji i Baranji neće donijeti ništa dobrog nego samo još jedan od novih nameta.

Zdenka RUPČIĆ