Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 14.03.2009.

Smanjili smo uvoz hrane i takav trend treba nastaviti

Rastu izvoza hrane najviše je pridonijelo povećanje izvoza tune u Japan, i to za tri puta, te šest puta više izvezenih žitarica, čija je vrijednost 9,3 milijuna dolara, dok je mesnih prerađevina izvezeno osam puta više, kaže ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić

  • 1.281
  • 63
  • 0

O aktualnoj problematici u poljoprivredi, uvozu i izvozu hrane te suradnji kontinentalnog i obalnog dijela zemlje uoči turističke sezone, u razgovoru za Vjesnik govori ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić.

• Kako je došlo do povećanja izvoza, odnosno smanjenja uvoza hrane na početku godine?
- U siječnju 2009. prvi je put smanjen uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 38 posto u odnosu na siječanj 2008., dok je izvoz hrane povećan za 22 posto. Treba pritom znati da to nije izdvojen slučaj, nego trend koji je počeo još u prvoj polovici prošle godine, jer je u prosincu pokrivenost uvoza izvozom hrane bila 86 posto. Osim toga, u siječnju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne, zabilježen je rast izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 15 posto, iskazano u dolarima, dok je uvoz pao za 25,7 posto. U apsolutnim iznosima, izvezeno je hrane za 128,5 milijuna dolara, a uvezeno za 131,9 milijuna dolara, što je rezultiralo deficitom od 3,4 milijuna dolara.

• Koliko je smanjen robni deficit?
- Budući da se oko sedam posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozi s tržišta Europske unije, nešto realnija slika dobije se ako se vanjskotrgovinska razmjena iskaže u stabilnijoj europskoj valuti. Međutim, i u ovom slučaju rezultati vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u siječnju 2009. su izvanredni u odnosu na isto razdoblje prošle godine: izvoz je veći za 27,3 posto, dok je uvoz manji za 17,5 posto. Izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 96,7 milijuna eura, a uvezeno za 99,6 milijuna, što je rezultiralo deficitom od 2,9 milijuna eura.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, deficit je smanjen za 19 puta, iskazano u dolarima, odnosno 15 puta, iskazano u eurima, te je postignuta razina pokrivenosti uvoza izvozom od čak 97,4 posto. Tako povoljan omjer pokrivenosti uvoza izvozom nije zabilježen u posljednjih 15 godina. Nadalje, u siječnju 2009. udio deficita poljoprivrede u ukupnom robnom deficitu iznosio je 0,5 posto. Znači, od jednog dolara robnog deficita, samo 0,5 centi ide na poljoprivredno-prehrambene proizvode.

• O kojim je izvoznim proizvodima riječ?
- Rastu je najviše pridonio povećan izvoz tune u Japan, i to za tri puta, odnosno te je ribe izvezeno za 54 milijuna dolara. Također, izvezeno je žitarica u vrijednosti od 9,3 milijuna dolara, odnosno šest puta više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Mesnih prerađevina izvezeno je osam puta više. Najznačajniji izvozni proizvodi su tuna, šećer, kukuruz, umaci, Vegeta, pivo, vode, proizvodi za dječju prehranu, juhe... Najznačajniji je uvoz uljanih pogača, živih goveda, svinjskog mesa, naranči, hrane za pse i mačke, kave, banana...

• Što to znači za domaću poljoprivredu, ali i ribarstvo?
- To je pozitivan pomak za naše poljoprivrednike. Siguran sam da će naši proizvođači to shvatiti kao poziv da povećaju svoju proizvodnju, jer je hrana ono što nam treba, ono u što se uvijek isplati ulagati. To je dokaz da Hrvatska može dovoljno proizvoditi, a sva naša ulaganja u poljoprivredu pokazuju da smo na dobrom putu.

• Što donose pripreme za iduću turističku sezonu u kontekstu povezivanja »zelene« i »plave njive«?
- Prioritetni strateški sektori našega gospodarstva nedvojbeno su turizam i poljoprivreda, koji su međusobno vrlo usko povezani i svojim potencijalima mogu znatno pridonijeti cjelokupnom gospodarstvu. Turizam kao jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta, u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica izvozne ekspanzije. Znači, turizam u potpunosti ispunjava svoju stratešku funkciju kada je u službi domaće proizvodnje, odnosno, što većeg plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda. Ta činjenica još više dobiva na težini u sadašnjim uvjetima globalne gospodarske krize. Pripreme za ovu turističku sezonu idu u smjeru potenciranja izvoza hrane kroz turizam, odnosno činjenicu da se kroz plasman domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaruje znatno veći učinak nego u slučaju klasičnog izvoza. Preduvjet za ostvarenje tog cilja je povećanje broja veletržnica i skladišnih kapaciteta, posebice hladnjača, jer se tako omogućava kontinuirana i jeftinija opskrba turističkih destinacija domaćim proizvodima. U kontinentalnom području naglasak će biti na daljnjem razvoju ekološke poljoprivrede te investicije u seoski turizam kao dopunske djelatnosti u poljoprivredi.

• Može li Zakon o poljoprivrednom zemljištu riješiti problem neobrađivanja zemlje?
- Nijedan zakon to ne može, ali mogu ljudi. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, općine i gradovi mogu dati u zakup do tri godine neobrađeno poljoprivredno zemljište, a zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem na rok do 10 godina. Predviđena je novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna za pravnu osobu i od 500 do 15.000 kuna za fizičku osobu koja ne obrađuje poljoprivredno zemljište. Ta kaznena odredba treba stupiti na snagu 1. siječnja 2010. godine. Počevši od iduće godine, ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljišta ponudi u zakup ili proda svoje poljoprivredno zemljište jedinici lokalne samouprave, neće platiti kaznu za neobrađeno zemljište. Ako se na dva uzastopna javna natječaja za neobrađeno zemljište ne javi nitko, jedinice lokalne samouprave mogu dati to zemljište u zakup neposrednom pogodbom. Sredstva ostvarena od zakupa neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu moraju se isplatiti vlasniku u roku 15 dana od uplate na poseban račun općine ili grada. Ako je vlasnik nepoznat, općina ili grad može dati u zakup neobrađeno poljoprivredno zemljište, a sredstva se izdvajaju se na rok od godinu dana na posebnu poziciju proračuna općine ili grada.

• Postoji li mogućnost da poljoprivredno zemljište, posebice u Istri, postane laka meta za golfere?
- Imajući u vidu odredbe novog zakona o poljoprivrednom zemljištu te mišljenje Ministarstva turizma u postupku donošenja tog zakona, nije moguća gradnja igrališta za golf na osobito vrijednom i obradivom poljoprivrednom zemljištu. To su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju, a oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.

• Može li program za selo oživjeti ruralni prostor?
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je, osim izdašnih redovnih poticanja poljoprivredne proizvodnje, modela potpore dohotku, modela kapitalnih ulaganja te redovnog programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina, u sklopu modela ruralnog razvoja za 2008. kroz 18 natječaja sufinanciralo 1535 projekata ukupnom iznosu od 168 milijuna kuna. Radi veće učinkovitosti proizvodnje u ruralnom prostoru, sufinancira se i razvoj ruralne infrastrukture u 119 lokalnih zajednica u iznosu od 25 milijuna kuna.
Oživljavanje ruralnih područja bitno ovisi o tome hoće li ljudi tamo pronaći posao i potrebnu infrastrukturu. Sufinanciranjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i prerade na gospodarstvu želi se opremiti veći broj malih poljoprivrednih gospodarstava za komercijalnu proizvodnju, a postojećima pomoći da se opreme i postanu konkurentniji. Prošle se godine sufinanciralo 381 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te ove godine možemo očekivati domaće proizvode 207 novih i opremljenih vinarija, 99 mini-sirana, 38 pogona za preradu mesa i 28 pogona za preradu voća i povrća.

Proizvodnja mlijeka raste iz godine u godinu

• Kako će završiti priča o otkupnoj cijeni mlijeka?
- Prije nekoliko dana otkupljivači mlijeka su na teren svojim proizvođačima poslali nove ugovore s novom cijenom mlijeka te smo, moram priznati, bili iznenađeni tom jednostranom odlukom. Mi smo, naime, u Ministarstvu prošle godine osnovali Savjet za praćenje stanja u sektoru mljekarstva na kojem se razmatra situacija u sektoru, a u kojem se nalaze predstavnici proizvođača, mljekarske industrije i Ministarstva.
Država godišnje ulaže 800 milijuna kuna u sektor mljekarstva. Također, ostvarili smo prošlogodišnju proizvodnju mlijeka u iznosu od 638.273,14 litara, a 72,1 posto mlijeka kvalitetom odgovara standardu Europske unije. Proizvodnja mlijeka raste iz godine u godinu. Otkupna cijena mlijeka dogovora se između proizvođača, mljekara i Ministarstva.
Svaki tjedan u Ministarstvu se održava sastanak između tih strana na kojima se raspravlja o problematici u sektoru te o mogućnosti smanjenja troškova proizvodnje i povećanja konkurentnosti.

Autor: Marinko Petković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]