SMŽ ima recept za održivu poljoprivredu

Znanstveno - istraživački europski projekt INEMAD odnosi se na poboljšano upravljanje hranjivima i energijom korištenjem anaerobne digestije (Improved Nutrients and Energy Management through Anaerobic Digestion), a provodi ga Sisačko - moslavačka županija s ciljem povezivanja poljoprivrednog sektora sa sektorom obnovljivih izvora energije. Na taj način doprinosi se održivosti poljoprivredne proizvodnje. Bitno je za istaknuti i da Sisačko - moslavačka županija kontinuirano radi na edukaciji poljoprivrednika i svih zainteresiranih strana o potencijalima bioplinskih postrojenja, sudjeluje i u drugim europskim projektima fokusiranima na održivi i bio-ekonomski razvoj.

Projekt se provodi od travnja 2012. godine te je financiran sredstvima FP7 programa (7th framework programme), a fokusiran je na povezivanje ratarske i stočarske proizvodnje uvođenjem međukoraka u vidu bioplinske proizvodnje. Uvođenjem bioplinskog postrojenja postiže se recikliranje hranjiva i energije te se generira profit (proizvodnja i prodaja bioplina i digestata).

INEMAD pruža inovativne strategije u optimizaciji korištenja energije i hranjiva

Projektni tim se sastoji od 13 partnera iz osam europskih zemalja (Belgija, Nizozemska, Francuska, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Danska i Bugarska). Projektni tim se sastoji od predstavnika znanstveno - istraživačkog sektora (sveučilišta, laboratoriji), industrijskog sektora (SME predstavnici) i institucionalnog sektora (predstavnici lokalne vlasti, državni laboratoriji).
Hrvatski projektni partner je već spomenuta Sisačko - moslavačka županija koja aktivno provodi sve aktivnosti vezane uz projekt, a to su

• upoznavanje javnosti s konceptom bioplinskih postrojenja,
• provođenje upitnika o prihvaćenosti organskih gnojiva od strane poljoprivrednika,
• priprema edukativnih radionica temeljenih na iskustvima projektnih partnera,
• pripremi priručnika o bioplinskom potencijalu itd.

Slika 1. Vodeći princip INEMAD projekta

Cilja se na smanjenje ovisnosti o mineralnim gnojivima

Istraživački projekt INEMAD fokusiran je na definiranje inovativnih strategija u optimizaciji korištenja energije i hranjiva s ciljem postizanja održivosti poljoprivredne proizvodnje. Vodeći princip INEMAD-a je razvoj bio-ekonomije istraživanjem i poticanjem recikliranja hranjivih tvari čime se proizvodi bioplin kao primarni proizvod i digestat te kao sekundarni proizvod. Bioplin se može predavati u mrežu te na taj način generirati profit, ali isto tako se može koristiti na samom poljoprivrednom gospodarstvu. Nadalje, digestat je organsko gnojivo koje se može koristiti na poljoprivrednim površinama, te se smatra izvrsnom zamjenom za mineralno gnojivo.

Slika 2. Tijek INEMAD projekta podijeljen prema radnim paketima

Projekt INEMAD se uklapa u strategiju održivog razvoja „European Knowledge Based Bio-Economy“ kao što je spomenuto i u strategiji „Europe 2020“ i u „Lund deklaraciji“. Očekuje se da će povezivanje uzgoja stočarske i biljne proizvodnje stimulirati primarnu proizvodnju te istovremeno ublažiti utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene. Nadalje, rezultati istraživanja provedenog unutar INEMAD projekta će djelovati pozitivno na smanjenje ovisnosti o mineralnim gnojivima i vanjskom unosu energije na farmu.

Obnovljiva zelena gnojiva i prerada nusproizvoda primarne proizvodnje

INEMAD će analizirati mogućnosti pretvorbe različitih tokova biomase i nusproizvoda u obnovljiva „zelena gnojiva/green fertilizers“. Na taj način INEMAD će pridonijeti povećanju sigurnosti hrane za Europu u vidu povećanja globalne potražnje, ekoloških ograničenja i pojačane konkurencije za iskorištavanjem zemljišta u svrhu prehrambene i neprehrambene proizvodnje. Kako bi se ambicija i realizirala, INEMAD će primjeniti princip „proširenja trokuta tradicionalnog poljoprivrednog sustava“ implementacijom sustava za preradu nusproizvoda primarne proizvodnje.

Projekt će trajati 48 mjeseci, a prvi niz ciljeva odnosi se na tehnološka dostignuća u recikliranju hranjivih tvari:

• pretvaranje otpada u gnojivo,
• smanjenje utjecaja stakleničkih plinova,
• povezivanje stočarske i ratarske proizvodnje.

Drugi niz ciljeva odnosi se na društveno-ekonomski okvir kako bi se dosegnula optimalna provedba:

• analiza pravnih i organizacijskih izazova,
• predviđanje ekonomske održivosti,
• modeli suradnje diljem Europe.

Partneri projekta su Sveučilište Ghent, BE (koordinator projekta), Sveučilište Wageningen - Nizozemska, Sveučilište Copenhagen - FOI - Danska, Poljoprivredno Sveučilište Plovdiv - Bugarska ILVO - Institut za poljoprivredu i ribarstvo - Belgija, IZES institut - Njemačka, Soltub - Mađarska, DLV - Dienstverlening voor de landbouw en verwante sectoren - Belgija, Innova Energy - Belgija, BTG - tehnološka grupa za obradu biomase - Nizozemska, BGBiom - Nacionalna asocijacija za analizu biomase - Bugarska, LDAR - LAB odjel za istraživanje i analize - Francuska, Sisačko - moslavačka županija, Hrvatska. Ciljane skupine su prvenstveno poljoprivrednici, sustavi za preradu organskog otpada te kreatori zakonskih regulativa na nacionalnoj razini, dok su krajnji korisnici poljoprivrednici - farmeri u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji te energetske tvrtke i tvrtke koje obrađuju organski otpad. Vrijednost projekta je 3,875,356.20 €.

Foto: depositphotos.com