Štete sve veće, a Hrvatska i dalje bez protugradne obrane?

Ogromne štete koje su olujna nevremena s tučom nanijela hrvatskim poljoprivrednicima, i ove su godine otvorili poznatu temu - gdje je i zašto Hrvatska nema protugradnu obranu. 

"Što nama poljoprivrednicima, ako nam led uništi usjeve, znači natezanje s osiguravateljskim kućama koje će štetu priznati u postotku koji njima odgovara", istaknuo je Antun Vrakić, član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore u razgovoru za HRT. 

Naglasio je i kako u HPK nikada nisu raspravljali o protugradnoj obrani, niti je donesen zaključak da se ukine, no kao poljoprivrednik smatra kako je ona korisna i učinkovita, jer bi štete od elementarnih nepogoda bila znatno manje kad bi rakete bile u funkciji. 

Osiguranje je samo zaštita, ne i očuvanje proizvodnje 

Na pitanje kako to da sustav obrane od tuče funkcionira u zemljama poput Španjolske, Njemačke, Austrije, Francuske i Slovenije, uzvratio je da su to uređene države u kojima postoji red. Kod nas se, rekao je, ne gleda što je korisnije poljoprivredniku i proizvođaču.

"Mi osiguravamo svoje usjeve, no to je samo jedna zaštita, a ne očuvanje proizvodnje", kaže Vrakić za HRT otkrivajući da je i sam osiguravao usjeve, no prestao jer mu je prije nekoliko godina led potpuno uništio kukuruz, a osiguravateljska procjena bila da je šteta minimalna. 

Podsjetimo, obrana od tuče, a kao dio umjetnog djelovanja na vrijeme, u Hrvatskoj je počela davne 1956. godine, kad se u organizaciji poljoprivredne službe Križevci krenulo u obranu s raketama do 1.000 m.

Rakete su se lansirale sa štapa. Nakon toga, odnosno 1963. godine počela je obrana na području Đurđevca, a 1965. godine u Borincima kod Vinkovaca. "Za povijest obrane od tuče u Hrvatskoj vrijedno je spomenuti 1970. godinu. Te je godine na Psunju proradio prvi radarski centar. Već iduće godine u rad sustava obrane od tuče uključen je radar kod Županje", napisao je prije dvije godine naš agrometeorolog mr.sc. Dražen Kaučić.

Znate li da je obrana od tuče u Hrvatskoj počela davne 1956. godine?

Radarski centar Sljeme počeo je s radom 1972. godine. Na Bilogori je radar počeo s radom 1973, a 1974. godine radari u Varaždinu i Strušcu. Radarski centar Trema kod Križevaca počeo je s radom 1975., a Igrač kod Slavonskoga Broda 1976. godine. Radarski centar Osijek uključen je u rad 1980. godine. 

Nema sredstava za nabavu raketa?

Na činjenicu da je danas nemamo upozorio je još prije dvije godine predsjednik Nezavisnih seljaka Hrvatske Mato Mlinarić. Tragično je, rekao je tad, da su Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo zaštite okoliša, pod čijom je ingerencijom DHMZ, davno upoznali Vladu da nemamo dovoljno raketa.

"Vlada je to upozorenje zanemarila, a mi sad javno upozoravamo da s obzirom na klimatske promjene i tuču koja prijeti ne samo poljoprivredi, treba vratiti protugradnu obranu na razinu od prije dvije godine", upozorio je. Proslijedili su nam tad i odgovor iz DHMZ-a na njihov upit o stanju protugradne obrane. 

Između ostalog, u odgovoru je te 2019. godine stajalo: Do sada je DHMZ, sukladno financijskim sredstvima, na cijelom gore navedenom branjenom području osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče (rad raketama i prizemnim generatorima). No, posljednjih godina smanjenje prihoda uvjetovalo je i nabave samo manjih količina raketa te izostanak nabave raketa u prošloj godini.