Stjepan Kožić: Zeleno i pametno, održivo i izvedivo - to je naša vizija!

Kao i u svim drugim segmentima gospodarstva i proizvodnje, i poljoprivreda Zagrebačke županije je u posljednjih 20 godina doživjela promjene. Upornost i znanje poljoprivrednika, te sustavna podrška, ulaganja i usmjeravanja, doveli su do toga da se danas na prostoru ove županije stvara i do desetine ukupne vrijednosti hrvatske poljoprivrede, što otprilike iznosi oko pet posto BDP-a. Bio je ovo i povod za razgovor s županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem.

Koliko sredstava Županija ulaže u poljoprivredu?

Imamo sjajne preduvjete i za proizvodnju i plasman proizvoda, a toga su svjesni i naši poljoprivrednici kojih ima nešto više od 14 tisuća po čemu smo na prvom mjestu u RH. Kada je riječ o izdvajanjima za bespovratne potpore u poljoprivredi, tu smo također na prvom mjestu u zemlji. U posljednje četiri godine smo za 2.735 korisnika isplatili 29 milijuna kuna potpora.

Održivi razvoj bit će glavni orijentir

S kojim se problemima susreću poljoprivredna gospodarstava na Vašem terenu?

Zbog značajnih sustavnih ulaganja u našu poljoprivredu, negativni trendovi koji se događaju na nacionalnoj razini ipak su nešto blaži kod nas nego u drugim županijama. Ipak, najpogođenija su mala i srednja poljoprivredna gospodarstva koja imaju problem s prodajom i cijenom poljoprivrednih proizvoda, te preradom i skladištenjem. Županija im tu pripomaže na više načina.

Na koje načine, možete li biti precizniji?

Potičemo organiziranje poljoprivrednih proizvođača te osnivanje udruga i zadruga s ciljem zaštite i promicanja njihovih interesa, zajedničkog nastupa na tržištu, unapređenja tehnologije proizvodnje i sl. S druge strane, kako bi proizvođačima pomogli u skladištenju i prodaji voća i povrća u trenutku kada je to najpovoljnije, izgradili smo najsuvremeniju ULO hladnjaču kapaciteta 3.000 tona u Hrvatskoj. Hladnjača posluje u sklopu Distributivnog centra za voće i povrće za kojeg je u planu nabava i linije za smrzavanje bobičastog voća te druge opreme kojom ćemo dalje unaprijediti lanac distribucije i osnažiti naše proizvođače.

Koji su Vam sljedeći planovi?

Već sada radimo na novom ekološkom smjeru razvoja naše poljoprivrede, a održivi razvoj i pametna sela bit će naš glavni orijentir i u narednom razdoblju. Pametna sela mogu se jednostavno opisati kao ruralne zajednice koje odbijaju pasivno čekati da im se dogodi promjena. To su prije svega pametni i proaktivni ljudi koji žele bolji životni standard u prostoru u kojem žive, a u ostvarenju toga služe se digitalnim rješenjima u svim područjima od poljoprivrede, prometa, zdravstva, školstva… Upravo to je naša vizija – zeleno i pametno, održivo i izvedivo.

Smanjiti neizvjesnost i PDV

Kako privući i zadržati mlade na selu?

Budući da u Zagrebačkoj županiji postoje velike razlike u gustoći naseljenosti, a pojedina ruralna područja razlikuju se prema stupnju ruralnosti, demografskim, gospodarskim i prostornim obilježjima, teško je osmisliti i primijeniti jedan univerzalan model razvoja. Ono što je svim našim ruralnim prostorima ipak zajedničko je da njihovi stanovnici žele osiguranje uvjeta za život i rad što sličnijih onima u gradu. U tom smislu krenuli smo s izgradnjom širokopojasne infrastrukture i omogućavanje pristupa brzom internetu za područje cijele Županije.

Pokrenuli smo mnoge važne projekte koji se baziraju na primjeni pametnih tehnologija u poljoprivredi, razvoju digitalne poljoprivrede i digitalne tržnice, potičemo energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije… Sve to činimo sa željom da zadržimo mlade u našim selima, privučemo stanovnike urbanih područja, a sve su češći i upiti digitalnih nomada za naše seoske oaze nadomak metropole.

Kako gledate na problem neučinkovite raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta?

Ako želimo proizvoditi hranu za tržište i biti konkurentniji, jasno je da državno poljoprivredno zemljište može pripomoći u okrupnjavanju posjeda i stvaranju specijaliziranih, modernih, ekonomski održivih gospodarstva. Konkretno u Zagrebačkoj županiji imamo oko 14.100 ha državnog poljoprivrednog zemljišta koje značajno pripomaže okrupnjavanju posjeda u općinama i gradovima na čijem području se nalazi.

U praksi se javlja problem kod općina koje nemaju dovoljno stručnog kadra za rješavanje pitanja vezano uz raspolaganje državnim i ostalim zemljištem. Značajan problem su česte zakonske promjene koje povećavaju neizvjesnost kod poljoprivrednika u smislu planiranja proizvodnje što u budućnosti treba riješiti.

Treba li smanjiti PDV na poljoprivredne/prehrambene proizvode?

Apsolutno da, smatram da je smanjenje poreza na dodanu vrijednost na hranu nužno. Prije svega potrebno je osigurati razvoj lokalnog tržišta i lokalne proizvodnje hrane te obvezati trgovačke lance da u ponudi imaju najmanje 51 posto proizvoda iz Hrvatske, od čega najmanje 10 posto iz okolice. Uz smanjenje poreza na dodanu vrijednost na hranu potrebno je poticati potrošnju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih, posebno ekoloških proizvoda, na dobrobit i proizvođača i potrošača.