Što će biti sa ZPP-om nakon 2020? Zastupnici ne podržavaju novi model koji predlaže Komisija

Prošloga tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj održao je javno saslušanje o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). 

Okupili su se brojni stručnjaci, predstavnici javnih vlasti, kao i predstavnici Udruge bavarskih poljoprivrednika, Odbora regija (CoR) i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC). Cilj je saslušanja bio pomoć trima izvjestiteljima Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta u važnom zadatku reforme zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. Dijalog s dionicima bio je od iznimne važnosti kako bi se postigla reforma ZPP-a koja će biti na koristi europskim poljoprivrednicima, ali i europskoj poljoprivredi općenito.

Predloženo je da svaka država članica donese svoj strateški plan

Iz Europske komisije naglasili su kako je prijedlog proračuna za poljoprivredu donesen nakon konzultacija sa stručnjacima iz poljoprivrednoga sektora. Komisija predlaže da umjesto sadašnjih 118 planova ruralnog razvoja i 65 sektorskih strategija, svaka država članica donese svoj strateški plan pri čemu se mogu uzeti u obzir određene specifičnosti svake zemlje, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Petir.

"Država članica tri mjere uvjetovanosti koje su predložene, a odnose se na bolje usmjeravanje potpora i dohotka, ekonomsku uvjetovanost na poljoprivrednoj razini država članica i obveze vezane za klimatske promjene može pretočiti u nacionalne standarde", rečeno je u Europskom parlamentu.  

Jedan od stručnjaka za poljoprivredne strategije iz Francuske Jacques Carles rekao je kako se u kontekstu ZPP-a mora usporediti poljoprivredni segment EU proračuna s ostalima u svijetu.

"Izdvajanja iz proračuna EU-a za poljoprivredu kontinuirano padaju, dok se primjerice povećavaju u SAD-u i Kini. Smanjenje proračunskih izdvajanja za poljoprivredu za 20% do 2027. godine smatram nepovoljnim", rekao je Carles.

Izravna plaćanja za 'aktivne poljoprivrednike'?

Bivši ministar poljoprivrede Bavarske Josef Muller je pak naglasio kako "Komisija želi mijenjati poljoprivrednu politiku, ali je pritom važno usmjerenje na supsidijarnosti, kao i na usklađivanje zakona između država članica gdje bi naknadno Komisija uredbama nadopunjavala zakone. Prijedlog da samo 'aktivni poljoprivrednik' dobije izravna plaćanja diskriminira većinu onih kojima je poljoprivreda sekundarna aktivnost", rekao je Muller. 

U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica toga odbora, te se složila sa zastupnicima koji su istaknuli da bi koncept Europske komisije bio prihvatljiv ukoliko se zadrži proračun na sadašnjoj razini, no ako dođe do smanjenja neće biti moguće provesti ono što je Komisija zamislila.

Pozvali na zadržavanje proračuna ZPP

Također, Petir smatra da je predloženi koncept zajedničkog strateškog plana za sve mjere revolucionaran te da su joj "u razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede u Hrvatskoj i Hrvatskom poljoprivrednom komorom izražene bojazni da nije moguće udovoljiti dodatnim zahtjevima koje takav prijedlog donosi u planiranju i provedbi, posebice zbog "mogućih kasnijih isplata potpora poljoprivrednicima, što je ozbiljan problem." 

"Prijedlog veće supsidijarnosti nam je prihvatljiv iako moram reći da nije dosljedno proveden u reformskom prijedlogu i postoje bitne odredbe u prijedlogu koje treba modificirati kako bi se načelo supsidijarnosti ostvarilo", rekla je Petir i dodala da je Odbor usvojio izvješće zastupnika Jahra u kojem su zastupnici pozvali da se zadrži proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku te je izrazila nadu da će Odbor za proračun podržati taj stav Odbora za poljoprivredu.