Što će jesti naša djeca: Iskapanje i prodaja plodnog tla unosnije od uzgoja hrane na njemu?

Vozeći se šibenskim zaleđem, uočit ćete brojne bagere i iskrčena zemljišta. Neke od ovih iskopina nalaze se uz cestu, dok su druge među poljima i poljoprivrednim nasadima. No, raspitate li se o kakvoj je to sveopćoj gradnji riječ, iznenadit ćete se. Bageri i radovi nisu ovdje radi razvoja prostora, urbanizacije ili ulaganja u nove gospodarske objekte. Bageri ovdje iskopavaju zemlju koja se prodaje i prenosi negdje drugdje.

Nešto je gadno pošlo po krivu

Trtar je brdo u šibenskom zaleđu, označeno vjetroelektranama. Suh je to i stjenoviti teren, a hlad se ondje teško nađe. Prekriven je sitnim raslinjem i makijom pa tek poneko stado ovaca ili koza može pronaći nešto siromašne paše. Plodno tlo je stoljećima klizilo sa stjenovite uzvisine prema podnožju. Na satelitskim snimkama područja, uočljiv je raspored poljoprivrednih površina i plodnog tla u podnožju brda.

Sukladno s prirodnim reljefom izrađen je i prostorni plan Šibensko-kninske županije. Nizina u južnom podnožju brda razvrstana je kao osobito vrijedno obradivo poljoprivredno tlo. No, čak i na ovako vrijednom prostoru, vidljive su mjestimice površine umjetno prekrivene šutom ili krupnim kamenjem.

Tek iz priče s mještanima, posjetitelj će saznati istinu. Ovdašnji spretni pojedinci zarađuju iskapajući i prodajući površinski plodni sloj tla. No, kako je došlo do toga da je vlasnicima isplativije iskopati plodno tlo i prodati ga nego baviti se poljoprivredom na njemu?

Poljoprivredno zemljište se ovdje prodaje po cijeni od oko 3 eura po kvadratu. Dolazi bager koji iskopa površinski metar i više plodne crljenice, te ga odvozi na druge lokacije. Plodno tlo se prodaje za cijenu i do nekoliko stotina kn/m3. Preostali ogoljeni teren ovakvi "poduzetnici" prekrivaju šutom ili kamenjem, a ono postaje bezvrijedno za neke buduće poljoprivredne generacije. Na ovaj način, narušena je osjetljiva ekološka ravnoteža, otjecanje oborinskih voda i prirodna drenaža su poremećeni, a autohtona flora i fauna nestaju.

"To bi tribalo zakonom zabraniti", žale se neki koji neće pred fotoaparat, no poduzima li itko išta? Prijavljuju li susjedi ovu devastaciju ili gledaju rezignirano tražeći česticu koju će i oni moći eksploatirati?

Vrijednost poljoprivrednog tla

Znači, vaditi i prodavati tlo s parcela koje su u građevinskoj zoni nije prekršaj, ali raditi isto to na vrijednom poljoprivrednom tlu koje nije u građevinskoj zoni, jeste.

Dipl. ing. Višnja Marasović, zamjenica pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove pri Šibensko-kninskoj županiji kaže: "Ako se poljoprivredno zemljište nalazi u građevinskoj zoni naselja prilikom izdavanja građevinske dozvole svaki budući investitor prije uporabne dozvole mora platiti naknadu prenamjene zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko". A ako se radi o poljoprivrednom zemljištu van građevinske zone onda se prekršajno goni osobu koja vadi plodno tlo i odvozi ga drugdje.

Marasović spominje da postoji i pravni temelj u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN20/18, 115/18, 98/19, 57/22), a u kojem stoji da su vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni održavati tlo pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta između ostalog smatra se i premještanje, odnosno odnošenje plodnog tla i prikrivanje otpadom ili drugim materijalom (stavka 2.c članak 5.) za koje je zakonom predviđena kazna od 10.000 do 100.000 kn za pravne osobe , a za fizičke osobe od 5.000 do 50.000  kn. Rješenja o kazni izriče poljoprivredni inspektor.

U članku 2. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu stoji da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa Republike Hrvatske i ima njezinu osobitu zaštitu, stoga svi oni koji uoče ovakve nepravilnosti trebali bi prijaviti inspekciji, komunalnom ili poljoprivrednom redaru u pripadajućoj JLS, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Najefikasniji način prijave prekršaja je slanje fotografije s koordinatama.

Vlasnik parcele nije vlasnik zemljišta

Prema Marasović do sada je podnesen veći broj prijava protiv korisnika parcela, ali kazne nemaju utjecaj na događanje na terenu. "Slažem se da ove devastacije imaju puno dublje posljedice za cijeli ekosustav i nažalost to se događaju na svim lokacijama gdje imamo polja, dosta ih je prijavljeno i napisano je kazni, ali ili su one male ili prevladava mišljenje da ako je netko vlasnik parcele vlasnik je i zemljišta što nije isto", pojasnila je.

Iz svega prethodno rečenog, ostaje gorak okus u ustima. Prvo, zato što je eksploatacija tla u nas isplativija od same poljoprivrede. Drugo, zato što postoje pojedinci koji bezobzirno pustoše vrijedno plodno tlo zbog kratkotrajne zarade. I kao treće, zato što zajednica, lokalna samouprava i susjedi znaju što se događa, ali rezignirano okreću pogled na drugu stranu. Ostaje pitanje čemu služe inspektori i redari, a čemu državni aparat, institucije i sistem ako opet sav pomak prema boljem ovisi o rijetkim savjesnim pojedincima.

Čini se da djeci i unucima ne namjeravamo ostaviti čak niti zemlju.