Što donosi Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja?

Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja u javnom je savjetovanju, objavilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 

Kako pojašnjavaju, pristupili su izradi studija i analitičkih podloga koje predstavljaju nužnu podlogu za izradu Programa. 

Između ostalog, u Nacrtu se navodi da su brojne mjere i različiti institucionalni mehanizmi koji su u dugoročnom periodu korišteni za poticanja ujednačenog razvoja svih dijelova nacionalnog prostora, bile usmjerene na tri osnovna cilja: demografsku obnovu, ekonomski rast i održivi razvitak te na povećanje životnog standarda i kvalitete života stanovništva.

Ti su ciljevi definirani  još 2002. godine donošenjem Zakona o brdsko-planinskim područjima. 

No, ako se ukupna učinkovitost svih do sada implementiranih mjera ocjenjuje temeljem socijalno-ekonomske analize provedene za dugoročno razdoblje, moguće je zaključiti da one nisu polučile očekivane rezultate, kako s aspekta značajnih razvojnih pomaka, tako i s aspekta smanjenja razvojnih divergencija u odnosu na ostali nacionalni prostor.

"Brdsko-planinska područja dugoročno su suočena sa iznadprosječnim gubitkom stanovništva, pri čemu  je dinamika smanjenja broja stanovnika na BPP brža u odnosu na nacionalni prosjek. Rezultat takvog procesa je i značajno smanjenje gustoće naseljenosti odnosno pojava 'pražnjenja' prostora koja se također odvija dinamikom bržom od prosjeka za RH", navodi se u prijedlogu.   

Nadalje, dobna struktura dugoročno se pogoršava, s time da je dinamika smanjenja broja stanovnika u najmlađoj skupini (0-19 godina) brža u odnosu na RH. U razdoblju između dva popisna razdoblja povećala se i razlika u vrijednosti indeksa starenja u odnosu na RH sa 17,6 postotnih poena 2001. godine, na 21,2 postotna poena 2011. godine, s time da je vrijednost indeksa povećana za 25,8% na BPP. Obrazovna struktura stanovništva je poboljšana, međutim udio visoko obrazovanih osoba u radnom kontingentu i dalje je u zadnjoj popisnoj godini bio ispod prosjeka Republike Hrvatske: na BPP taj je udio iznosio 15, a na razini RH 23 posto. 

Na brdsko-planinskim područjima dugoročno su prisutni i nepovoljni ekonomski procesi, što potvrđuju i negativne promjene u strukturi aktivnog stanovništva i radnog kontingenta. Dugoročna dinamika kretanja zaposlenosti kao ključnog pokretača ekonomskih i društvenih promjena ukazuje da je na BPP došlo do smanjenja obujma ekonomskih i poduzetničkih aktivnosti.

Cjelovit Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja pročitajte ovdje. 

Savjetovanje je otvoreno do: 4.11.2021.