Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 06.12.2020. 12:10

Što donosi (novi) prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu?

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu u javnom su savjetovanju. Posljednji je usvojen 2018., a što donosi prijedlog novog?

Foto: Depositphotos/Jkirsch13
  • 7.459
  • 771
  • 2

Zakon koji je, kako i samo Ministarstvo poljoprivrede navodi, 'doživljavao niz promjena tijekom godina i čiji intenzitet se opravdano kritizira u hrvatskoj javnosti', upućen je u e-savjetovanje. 

Riječ je, dakako, o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu čija je posljednja inačica usvojena u Saboru 2018. godine. 

Kako pojašnjavaju, najvažnije pretpostavke ne mijenjaju se u nacrtu, a Vlada i Ministarstvo i dalje polaze od delegiranja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem jedinicama lokalne samouprave za koje se smatra da, 'u suradnji s Ministarstvom i uz uspostavu transparentnih i jasnih procedura te zajedničke odgovornosti za rast ove proizvodnje, mogu najbolje na svom području doprinijeti strateškim ciljevima povećavanja produktivnosti i otpornosti na klimatske promjene, konkurentnosti u međunarodnim okvirima i održavanju i razvoju vitalnih ruralnih zajednica'.

Dosad raspisano 99 natječaja 

Prema dostupnim podacima, poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je nešto više od 460 tisuća hektara, a odobrenim programima raspolaganja obuhvaćeno je približno 300 tisuća. "Na današnji dan raspisano je 99 natječaja za zakup i prodaju od strane jedinica lokalne samouprave pri čemu su svi raspisani u posljednjih 15 mjeseci što potvrđuje angažman i odgovornost lokalnih vlasti", stoji u priopćenju. 

Uz primljene primjedbe, izmjene je, dodaju, potaknuo i plan digitalizacije, izrađena dubinska dijagnostika čiji rezultati upućuju na nedovoljnu učinkovitost raspolaganja zemljištem u vlasništvu države, kao i aktiviranje onoga koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište

Nadalje, sadašnje rješenje predviđa procedure koje od izrade prijedloga programa ili izmjena programa, javnog uvida, davanja prigovora, odluka o prigovorima, donošenja programa na predstavničkom tijelu, davanja mišljenja županije i ishođenja suglasnosti ministarstva traju idealno 90 dana.

"Izmjene predviđaju ishođenje mišljenja županija za vrijeme, a ne nakon javnog uvida, skraćivanje roka za odlučivanje u prigovoru i skraćivanje roka za suglasnost ministarstva pri čemu postupak treba trajati maksimalno 60 dana", dio je izmjena.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu u cijelosti možete iščitati ovdje

U vezi s natječajem, umjesto ishođenja mišljenja jedinica područne samouprave, predviđa se imenovanje jednog člana županije u gradsko ili općinsko povjerenstvo, a propisuje se uvođenje elektronskog sustava objave, prijave i obrade natječaja.

Pravo prvenstva

Važećim zakonom, podsjećaju, u skladu s analizom osjetljivosti, negativnim trendovima i važnošću za razvoj cjelokupne poljoprivrede i hrvatskog sela, prioritizira se stočarstvo za dodjelu zemljišta.

Međutim, priznaju, određene odredbe poput obveze trogodišnjeg prebivališta ili sjedišta na području JLS za ostvarivanje prioriteta stočarstva donijele su ograničenja. "Tako da je u prvih 22 odobrena natječaja, odnosno odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja tek nešto više od 13% odabrano po kriteriju nedostajućih hektara za uvjetna grla u posjedu", otkrivaju.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu treba vratiti dignitet agronomskoj struci

Osim toga, određene kategorije visokovrijednog zemljišta pogodne su za razvoj biljne proizvodnje visoke vrijednosti te je potrebno predvidjeti jasnije mogućnost odlučivanja JLS o pogodnosti takvog zemljišta za određene kulture. Nadalje, iz Hrvatske poljoprivredne komore Ministarstvo je u više navrata dobilo zahtjev za uvažavanjem dosadašnjih posjednika poljoprivrednog zemljišta.

Sukladno tome, 'cijeneći sve prijedloge, a imajući u vidu strateške ciljeve hrvatske poljoprivrede', ovim prijedlogom predviđa se:

  • Davanje prioriteta dosadašnjem posjedniku uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: izvršenje gospodarskih programa, udio izravnih plaćanja najviše 30% u odnosu na prihode i primitke te ispunjavanje dodatnih uvjeta za prvenstvo poput izjednačavanja broja uvjetnih grla i hektara predviđenih zakonom, posjedovanje objekta za preradu ili sadnja voćnih vrsta, povrća, uspostavljanja sjemenarske ili rasadničke kulture u udjelu u odnosu na ukupne površine predviđene zakonom pri čemu se za posljednji uvjet daje prijelazni period od godinu dana od stupanja Zakona na snagu;
  • Drugi prioritet, prema prijedlogu Zakona, imat će sektor stočarstva, pri čemu se više rangiraju stočari koji imaju rasplodni materijal;
  • Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, status mladih poljoprivrednika, domicilnost i dalje ostaju kriteriji prvenstva, međutim sukladno primijenjenoj metodologiji prelaze u horizontalne kriterije koji se primjenjuju u slučaju jednakih bodova na sektorskih kriterijima.

Aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta

Također, prijedlogom Zakona, javni šumoposjednik (Hrvatske šume) izrađuje evidenciju zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a koje je u naravi zapušteno poljoprivredno, dostavlja je ministarstvu na čiji prijedlog Vlada RH donosi Odluku o popisu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu države koji se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Donošenjem odluke, zemljišta se izdvajaju iz šumskogospodarskog područja i daju na raspolaganje ministarstvu nakon čega se objavljuje natječaj.

Sadržaj i kontrola gospodarskih programa

Kada su u pitanju mehanizmi kontrole ispunjavanja gospodarskih programa, dosad su se ograničavali na provođenje nadzora od strane nadležnih inspekcija Državnog inspektorata. Prijedlogom Zakona predviđa se jasniji i veći angažman JLS-ova i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu uspostavljanjem procedura koje su slične onima u natječajima za sredstva iz Programa ruralnog razvoja.

"Jedinice lokalne samouprave kontrolirat će financijski učinak gospodarskih programa u čije obrasce se dodaju podaci o vrijednosti proizvodnje, tj. financijski iskazi, a HAPIH prema analizi rizika i uobičajenim metodama uzorkovanja provodi kontrole na terenu", objašnjavaju i dodaju da ostaje i nadležnost inspekcija koja je dosad bila predviđena.

Briše se odredba o maksimalnoj površini 

Od ostalih novina izdavajaju da se prijedlogom briše odredba o maksimalnoj površini koja može negativno utjecati na funkcionalnost postojećih poljoprivrednih površina. Cilj je omogućiti rast i produktivnost te okrupnjavanje, pri čemu će potpuna kontrola izvršavanja gospodarskih programa omogućiti konkuriranje i uvođenje mnogih dodatnih poljoprivrednika u sustav raspolaganja.

"Međutim, brisanje odredbe ne priječi JLS da odredi maksimalne površine sukladno svojoj razvojnoj strategiji, karakteristikama proizvodnje i zemljišta na svom području uz obvezu poštivanja definicije proizvodno-tehničke cjeline", naglašavaju. 

Iskri oko Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rješenje je referendum?

Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta brisane su odredbe koje se odnose na veličinu čestice koja može biti predmet prodaje te je za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju dodan kriterij graničnog zemljišta, a sve u svrhu okrupnjavanja.

Zaključno, na zemljištu ne može se odlagati otpad koji nije porijeklom iz  primarne poljoprivredne proizvodnje, a jedinice lokalne samouprave koje izvršavaju zakonom predviđene obveze i osiguraju rast ukupne ekonomske veličine poljoprivrednih gospodarstava na svom području, ostvarivat će dodatne bodove na natječajima za lokalnu infrastrukturu iz programa kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede.

"Poziva se stručna, znanstvena i cjelokupna javnost na davanje komentara i prijedloga", zaključuju. 


Izvori

Ministarstvo poljoprivrede


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Javno savjetovanje Izmjene zakona


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/