Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Okrugli stol
  • 29.05.2017. 12:00

Što su poljoprivrednici tražili, a što dobili u 10 godina?

Sve naše Vlade bavile su se politikom, a stanje u poljoprivredi nikad gore.

  • 2.548
  • 180
  • 0

"Obiteljska gospodarstva - temelj hrvatske poljoprivrede" naziv je okruglog stola koji je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Koprivnica, Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" i Zagrebačke škole ekonomije i managementa, održan u Koprivnici.

Dr.sc. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i management, zapitao se zašto naši seljaci ne mogu od poljoprivrede živjeti onako kako to mogu, primjerice, oni u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj, iako Hrvatska ima kvalitetnu zemlju i vrijedne ljude te nekim naizgled banalnim stvarima, no u stvarnosti vrlo važnima, zbog kojih naši seljaci nisu konkurentni onima iz Austrije ili Njemačke?

Komponente za umjetno gnojivo trebale bi se prodavati u rinfuzi

"Ja već nekoliko desetljeća govorim da nije dobro što proizvodimo samo jednu vrstu umjetnog gnojiva koja se sastoji od tri komponente, jer svaka tabla poljoprivrednog zemljišta je različita i jedna te ista vrsta takvog gnojiva ne odgovara svugdje. Engleski farmeri već više od 20 godina imaju male uređaje, koji na malenom uzorku zemlje, analiziraju čega u njoj nema, a što joj treba dodati te imaju mogućnost kupnje potrebnih komponenata u rinfuzi, nakon čega si sami pripreme kombinaciju koja će zemlju učiniti kvalitetnijom. Nadam se da danas, barem neki od vas poljoprivrednika koji ste ovdje, koristite takve uređaje i zemlji dodajete ono što joj u tom trenutku treba", kazao je dekan Njavro.

Na uvoz hrane godišnje trošimo više od milijardu eura i ekonomski gledano, dokle god imamo ovako organiziranu proizvodnju hrane, mi na godinu gubimo 40 - 50 tisuća produktivnih radnih mjesta, jer hranu kupujemo u drugim državama.

Kako je dodao, s obzirom da na uvoz hrane godišnje trošimo više od milijardu eura, ekonomski gledano, dokle god imamo ovako organiziranu proizvodnju hrane, mi na godinu gubimo 40 - 50 tisuća produktivnih radnih mjesta, jer hranu kupujemo u drugim državama i na taj način potičemo njihovo otvaranje negdje drugdje.

"Vozeći se kroz Bavarsku, ne možete vidjeti niti jednu zapuštenu parcelu. Na nekima pasu krave, na nekima su seljačka gospodarstva s gospodarskim objektima i stvarno se moramo dobro zamisliti i zapitati kako to tamo uspjeva, jer cijena rada je primjerice u Njemačkoj ili Austriji puno viša nego kod nas", naglasio je.

Zakon o OPG-ima čekamo već 25 godina

Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever dan d.o.o. iz Varaždina kazao je da kao agronom s pravom može reći kako Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nema u našem društvu važnost kakvu bi trebao imati.

"Značaj i prednost odnosno koristi od OPG-ova nisu dovoljno istaknute. Također, za sve promjene treba nam jako puno vremena. Navest ću primjer zaštite zagorskog purana. Od trenutka kad je Hrvatski sabor donio Zakon o potporama za zaštitu zagorskog purana trebalo nam je čak 16 godina da ga stavimo legalno na tržište. Zamislite punih 16 godina se čekalo na to! Da bi donijeli Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu treba nam 25 godina! A u međuvremenu nam je samo u sektoru govedarstva nestalo gotovo 60 tisuća gospodarstava, odnosno s više od 67 tisuća proizvođača mlijeka došli smo na 7 i pol tisuća. Slikovitije, nije nestalo jedno od deset gospodarstava, već devet od deset", istaknuo je Ernoić.

Susjedna Slovenija, dodao je, s dva milijuna stanovnika ima 152 tisuće krava, a mi s 4 milijuna stanovnika manje od njih.

"Najprije moramo proizvoditi dovoljno hrane da nahranimo sebe, potom turiste, a tek onda razmišljati o izvozu. U Austriji primjerice nema domjenaka na kojem gotovo svi proizvodi nisu domaći. U protivnom se ne mogu dobiti subvencije", zaključio je.

Koprivničku prehrambenu industriju "Podravku" d.d. na skupu je predstavljao mr. Zdravko Dimač.

Osim na uvoz hrane, osvrnuo se i na nedostatak zakona koji bi štitili i kupce i naše proizvođače, od nekvalitetnih uvoznih prehrambenih proizvoda te činjenicu da su se sve naše dosadašnje Vlade bavile poljoprivredom, ali stanje je iz godine u godinu bilo sve gore. Kakvo je trenutno, ne moramo napominjati.

Neorganiziranost hrvatskog tržišta je veliki problem naše prehrambene industrije

"Već smo čuli da naša zemlja godišnje na uvezenu hranu potroši milijardu i pol eura. Dakle, jasno je da na policama u našim trgovinama i u našim kuhinjama imamo jako puno uvezenih prehrambenih proizvoda. Gotovo jednako kao i domaćih. Rezultat je to činjenice što naša država i sve političke opcije koje su se u njoj izmjenjivale nisu vodile dovoljno računa o poljoprivredi, zaštiti sela i seljaka kao niti o tome da, što je moguće više, proizvodimo i jedemo našu hranu. Vratimo se još malo u trgovine. U njima možemo naći palete s, primjerice, jedno šest, sedam vrsta proizvoda od rajčice, koji otprilike isto koštaju. No, razlika u njima je poprilična, jer u nekima ima više rajčice, a manje vode, a u nekima obrnuto. I tu dolazi do izražaja problem nedovoljne zaštite nas potrošača vezano uz kvalitetu proizvoda koji nam se nude", zaključio je Dimač.

Najprije moramo proizvoditi dovoljno hrane da nahranimo sebe, potom turiste, a tek onda razmišljati o izvozu.

Naš veliki problem, smatra, je i neorganiziranost na hrvatskom tržištu. Primjerice, "Podravka" iz koje dolazi, kaže, često ne može kod nas nabaviti dovoljno suhe mrkve i drugog povrća koje koristi u proizvodnim ciklusima i plasira na tržište.

"Mora li to biti tako? Naravno da ne. I baš zato nam treba podrška hrvatske politike. Prehrambena industrija tu svakako mora pružiti ruku, što se tiče osiguranja infrastrukture odnosno hladnjača, sušara i sličnog. I zato takve stvari moraju ući u zakone, moraju stalno biti u ušima političara. "Podravka“ je u smislu te organizacije proizvođača puno napravila u dolini Mirne u Istri, u Varaždinskoj te Virovitičko - podravskoj županiji. To su svjetli primjeri, no trebalo bi bih biti puno više. A bez podrške politike, teško ih je realizirati", objasnio je.

"Boj za živo selo" - knjiga koju vrijedi pročitati

Nakon što su sudionici skupa iznijeli svoja mišljenja i stavove vezane uz situaciju u hrvatskom agraru te svoje vizije rješenja, predstavljena je knjiga "Boj za živo selo“, autori koje su Miroslav Kovač, tajnik udruge "Život" i Branko Salaj, prvi hrvatski ministar informiranja i nekadašnji urednik Hrvatske izvještajno novinske agencije HINE.

Knjiga na 650 stranica donosi 300-njak tekstova, uključivši brojne dopise i prijedloge zakona koje je Udruga "Život" proteklih godina uputila Ministarstvu poljoprivrede, kao i razne druge materijale iz kojih je vidljivo što se događalo u našoj poljoprivredi posljednjih desetak godina.


Fotoprilog


Tagovi

Đuro Njavro Miroslav Kovač Udruga Život Zdravko Dimač Miljenko Ernoić Podravka Branko Salaj Boj za živo selo Umjetna gnojiva


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]