Strateški plan ZPP-a dostavilo tek 18 država članica, među njima i Hrvatska - što sad slijedi?

Proces izrade Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) tekao je i teče po standardnoj proceduri koja vrijedi za sve zemlje članice EU. Usuglašavane su različite radne verzije SP ZPP-a i slane Europskoj komisiji, dobivala su se mišljenja i prijedlozi unaprjeđenja, što je dio "strukturiranog dijaloga", komentirala nam je ministrica poljoprivrede Marija Vučković aktualnosti vezane uz plan koji bi hrvatskoj poljoprivredi u pet godina trebao osigurati 3,6 milijardi eura.

"Jedina službena verzija Plana poslana je Europskoj komisiji kroz sustav 31. prosinca 2021. godine. Očekujemo komentare na službeni Nacrt SP ZPP-a, sukladno proceduri koja prolazi svaka država članica, a kojima je, između ostalog, cilj provesti tehničko ujednačavanje na razini svih zemalja, a u svrhu praćenja napretka i ostvarenja definiranih ciljeva", kaže ministrica naglašavajući da će, kako su već najavili, komentari na Nacrt SP ZPP-a biti objavljeni na web stranici Ministarstva poljoprivrede.

Iz resornog ministarstva naglašavaju i da je važno imati na umu da su temeljni akti, Uredba o strateškim planovima i Horizontalna uredba doneseni 2. prosinca 2021. godine, a postupak donošenja sekundarnog zakonodavstva (delegirani i provedbeni akti koji preciziraju pravila i način provedbe ZPP-a) je još u tijeku i većina provedbenih akata će biti donesena tek početkom ove 2022. godine. 

Rok za dostavu očitovanja od tri mjeseca

Europska komisija ima rok od 3 mjeseca za dostavu očitovanja, a za očekivati je barem još jedan krug komentara, odnosno dorade dokumenta SP ZPP, prije službenog odobrenja.  

Među danim komentarima iz EK, a prije konačnog slanja našeg Plana, otkriva nam Ministarstvo, dodatno je tražena jasnija poveznica doprinosa relevantnim ciljevima Unije za 2030. koji su navedeni u EU strategijama "Od polja do stola“ i strategiji o biološkoj raznolikosti (dijelovi Zelenog plana). Komisija, naime, smatra da nije dobro predstavljeno postizanje ekoloških i klimatskih ciljeva i prelazak na održivije prakse (prikazan je kontinuitet, a potrebno je povećanje tih ambicija) te da je potrebno obuhvatiti širi aspekt dobrobiti za ekosustav, a koji će tako postati temelj za produktivan i profitabilan poljoprivredni sektor.

"Predloženim intervencijama osiguravamo potpore za navodnjavanje i korištenje biomase, a EK u komentarima traži pojašnjenje i/ili opis preventivnih aktivnosti kojima ćemo osigurati da navodnjavanjem poljoprivrednih površina nećemo značajno negativno utjecati na podzemne vode (zagađenje), kao i da sagorijevanje biomase neće značajno negativno utjecati na zagađenje zraka (česticama koje nastaju izgaranjem)", kažu nam. 

Također, potvrđuju da Hrvatska povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, ali ponovno ističu istovremen nedostatak ekoloških proizvoda na tržištu te problematiziraju mogućnost stvaranja potražnje za takvim proizvodima što nužno dovodi do smanjenog interesa za prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Vezano uz pitanje tržišta, EK propituje programiranje sektorskih intervencija samo za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, jer su upravo ove intervencije one koje najviše doprinose poboljšanju pozicije poljoprivrednika u vrijednosnom lancu odnosno konkurentnosti, prvenstveno malih poljoprivrednika.

"Nedovoljan interes poljoprivrednika za udruživanje u proizvođačke organizacije također je potrebno pojasniti EK", navode iz Ministarstva.

Strateški plan dostavilo 18 država članica

Što se tiče ruralnog razvoja, i njegove osnove LEADER pristupa (kroz lokalne akcijske grupe - LAG), Europska komisija pozdravlja promjenu pristupa, a gdje će LAG-ovi kroz lokalne razvojne strategije moći planirati intervencije nevezane uz intervencije SP ZPP-a na nacionalnoj razini, ali traži dodatne podatke o stvarnoj uključenosti lokalnih dionika u izradu takvih dokumenata u ovom programskom razdoblju.

Strateški plan ZPP-a: Za hrvatsku poljoprivredu u pet godina 3,6 milijardi eura

Inače, do roka koji je propisan uredbama strateški plan je Komisiji dostavilo 18 država članica, odnosno osim Hrvatske to su napravile i Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.