Prije nekoliko dana produžena je dozvola korištenja glifosata na još pet godina. Imamo li samo pet godina za rješavanje pitanja zapuštenih i zakorovljenih površina, kakvih je navodno 700 tisuća hektara?
Nakon što su države članice prije nekoliko dana na žalbenom odboru ipak prihvatile prijedlog Europske komisije i glasovale za obnovu dozvole korištenja glifosata u Europskoj uniji na još pet godina, na 3. hrvatskom stručnom skupu o proizvodnji povrća imali smo priliku porazgovarati s uglednim međimurskim savjetodavcem, mr. sc. Miloradom Šubićem na tu temu.
Obnovu dozvole korištenja glifosata na još pet godina preklapate s tezom o 700 tisuća hektara zapuštenih površina, pitanje je imamo li samo pet godina za rješavanje pitanja zapuštenih i zakorovljenih površina?
Ja zastupam tezu da se povuče s tržišta ono što je toksikološki nepovoljno i neprihvatljivo, ali da se mora ponuditi zamjensko rješenje. To zamjensko rješenje mora biti jednako učinkovito i jednako jeftino. Ako nemamo takvo rješenje, onda zabrana nema smisla. Glifosat se povlači s tržišta zbog GMO-a (soje, kukuruza, uljane repice i pamuka). Znamo da je Europa GMO free područje, odnosno da je GMO zabranjen, isto tako i u Hrvatskoj.
Glifosat je jedini herbicid koji je bio dopušten jedno vrijeme u ekološkoj proizvodnji (eko vinogradarstvo), jedini ima dozvolu za amatersku primjenu i jedini koji smijete koristiti na vodenim površinama, to nema nijedan drugi herbicid. To znači da je on po svojim toksikološkim svojstvima najprihvatljiviji herbicid kojeg možete naći. Ako se on primjenjuje kako je prepisano, po dozvolama, ako nemate GMO usjeve, onda nema opasnosti po ljudsko zdravlje. Nažalost, mi dan danas uvozimo iz trećih zemalja GMO soju koja sadrži ostatke glifosata. No toga u EU nema, stoga je besmisleno braniti glifosat u Europi ako nemamo GMO biljke. Glifosat u glavni usjev ne smije ući u soju, ali u nekim trećim zemljama smije.
Opasan je za ljudsko zdravlje ako jedete GMO biljke koje su tretirane glifosatom.
Ako bismo dopustili uzgoj GMO biljaka, tada smatram da bi bilo opravdano razmisliti o povlačenju glifosata. Prije njega smo povukli sulfosat i neke druge preparate, umjesto njih se nude neki toksikološki povoljniji, ali kontaktni totalni herbicidi, a to su oni koji ne suzbijaju napasni korov u korijenu, problem su višegodišnji korovi koji se osim sjemenom razmnožavaju i korjenovim izdancima, podancima i vriježama ili oni koji imaju veću podzemnu nego nadzemnu masu.
Mi ovako zapuštene površine, ako je točno da smo zapustili 700 tisuća hektara, ne možemo privesti kulturi ako ne riješimo problem višegodišnjih korova. To je mehaničkim putem teško moguće, ali i puno skuplje, za to morate imati glifosat ili neku drugu djelatnu tvar, ako postoji alternativa.
Slijede nam vrlo turbulentna vremena u izmjeni tehnologija poljoprivredne proizvodnje, kakve promjene možemo očekivati?
Sva sredstva za zaštitu bilja isključivo se moraju koristiti sukladno etiketi, uputama. Proizvođač mora poštivati sva mjerila opreza, vlastite zaštite, zaštite okoliša, nadzemnih i podzemnih voda, oprašivača, susjednih usjeva, prirodnih neprijatelja.
Slažem se da slijede vrlo turbulentna vremena i glavni cilj je da ostataka herbicida na hrani bude ne samo koliko je dopušteno, već i značajno ispod praga tolerancije. To su nove, takozvane "No Residue" tehnologije, odnosno proizvodi bez rezidua. Tehnologije koje se ubacuju u zadnje mjere zaštite koje se koriste u ekološkoj proizvodnji, a to su najčešće prirodni spojevi, ekstrakti biljaka i biološki preparati, odnosno mikroorganizmi koji nisu produkt GMO-a. Glavna mana je što su ta sredstva nešto skuplja nego kemijska sredstva.
Foto: Agroklub
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica