Suša je pritajena globalna kriza koja bi mogla postati sljedeća pandemija?

O kakvoj suši pričate, pogledajte vrijeme - komentirali ste početkom svibnja kada smo objavili dugoročnu prognozu za ljeto. Zaista, i početkom lipnja smo imali osjećaj da kiša i hladno vrijeme nikada neće stati. A onda se sve preokrenulo u nekoliko dana. Ekstremne vrućine bez oborina ili s kratkotrajnim pljuskovima i nevremenom koje je donosilo samo štete, obilježili su drugu polovicu šestog mjeseca. 

Gledajući meteorološke servise, u srpnju nas ne očekuju tako visoke temperaturne vrijednosti, ali, kiša je slabo na vidiku. Tek pokoje grmljavinsko nevrijeme koje nerijetko sa sobom donosi tuču. 

Sve ovo opravdava predviđanja kako i ove godine postoji rizik od suše i to na globalnoj razini. 

Istočna Europa sve toplija

Prema podacima projekta Aqueduct na Svjetskom institutu za resurse, najveća opasnost od ove vremenske nepogode i to na globalnoj razini je u dvije europske zemlje, Moldaviji i Ukrajini, prenosi Statista. 

I u prošlosti su ove dvije zemlje bile pogođene razornim sušama što se posebno negativno odražava na prinos usjeva u Ukrajini koja je četvrti izvoznik pšenice na svijetu. Problem klimatskih promjena koje remete temperaturne vrijednosti i uobičajene oborinske obrasce očit je na mnogim mjestima u istočnoj Europi u kojoj se u posljednje vrijeme bilježi sve toplija, vruća klima. 

Treba napomenuti kako zemlje kojima prijeti suša nisu uvijek one koje imaju najveći vodni stres, a koji se definira kao nedostatak dovoljno prikladne vode za upotrebu u nekoj zemlji, uključujući i onu za piće. On je češći u Južnoj Aziji, Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi dok je u Europi koja nema toliko problema s kvalitetom vode - rjeđi. 

Ovaj nas tjedan očekuje drugi toplinski val i temperature do 36°C, ponegdje i više. Rekordne vrućine posljednjih dana zabilježne su u SAD-u i Kanadi gdje temperature idu do 45°C, a uzrokuje ih toplotna kupola - atmosfersko kretanje visokog tlaka koje djeluje poput poklopca koji zadržava toplinu na površini 

Suša je sljedeća pandemija? 

Suša je pritajena globalna kriza koja bi mogla postati sljedeća pandemija ako zemlje ne poduzmu hitne mjere u upravljanju vodama i zemljištem te rješavanju klimatskih vanrednih situacija, naveli su u nedavnom UN-u u svom izvješću upozorivši da je njome ovoga stoljeća izravno pogođeno najmanje 1,5 milijardi ljudi. Istovremeno, ekonomski trošak procjenjuje se na 124 milijarde dolara. 

"Na rubu smo da suša postane sljedeća pandemija i ne postoji cjepivo koje bi je izliječilo. Većina svijeta će u sljedećih nekoliko godina živjeti s vodnim stresom. Potražnja će tijekom određenih razdoblja nadmašiti ponudu", izjavila je Mami Mizutori, specijalna predstavnica glavnog tajnika UN-a za smanjenje rizika od katastrofe upozorivši da je ova vremenska nepogoda glavni čimbenik degradacije zemljišta i pada prinosa za glavne usjeve.

Ona, naravno, znatno utječe na poljoprivredu na što posebno upozorava Roger Pulwarty, znanstvenik američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu, te koautor UN-ova izvješća. 

Ukazao je na Dunav, gdje je suša prisutna već godinama te je negativno utjecala na promet, turizam, industriju i proizvodnju energije. "Moramo imati suvremeniji pogled na sušu i otkriti kako upravljati resursima poput rijeka i velikih slivova", rekao je.

Ekstremne vrućine krajem lipnja smanjuju dobre izglede za prinos žitarica?

U priopćenju se navodi da je, osim nedostatka oborina uvjetovanim klimatskim promjenama, ključni uzrok neučinkovita upotreba vodnih resursa i degradacija zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom. Problem je i loša agrarna praksa kao što je krčenje šuma, prekomjerna upotreba gnojiva i pesticida, ali i pretjerana ispaša te korištenje vode.