Sve veća potreba za kalcizacijom

Zbog toga se smanjuje učinkovitost mineralnih gnojiva, sorata i hibrida, smanjuje se rentabilnost proizvodnje. Uz to narušava se struktura tla, povećava zbijenost, ispiranje hranjivih elemenata površinskim i podzemnim vodama. Sve to pridonosi povećanju kiselosti tala a time se izravno utječe i na topivost teškim kovina kadmija (Cd), olova (Al) i drugih, te povećava sadržaj teških kovina i u proizvodima i u ispranim vodama. Zbog svega toga a na prijedlog Savjetodavne službe, neke općine, gradovi i županije pojedinačno su pokušavali financijski poticati kalcizaciju.

Međutim, područja s kiselim tlima vrlo su često siromašna i to nisu u mogućnosti činiti. Stručnjaci poljoprivrednih fakulteta i instituta u suradnji s Petrokemijom putem egzaktnih istraživanja godinama uzalud dokazuju potrebu za kalcizacijom kiselih tala (to su stalne istraživačke teme), nažalost, ta je mjera uglavnom zanemariva.

Uzroka je više:

• u suvremenoj poljoprivredi većina radnih zahvata je mehanizirana - tu šepamo
• nekad se kalcizacija (šodranje) obavljalo sa zaprežnih kola lopatama, to danas ne prolazi
• na tržištu nije bilo industrijski proizvedenih ujednačenih vapnenih materijala
• nedostajali su odgovarajući strojevi za primjenu.

Prije više godina pokrenuta je incijativa održavanja Dana kalcizacije svake godine na drugom mjestu, što je pridonijelo:

• proizvodnji većeg broja kvalitetnih vapnenih materijala pogodnih za kalcizaciju
• Petrokemija je proizvela granulirani Fertdolomit s malo NPK
• na tržištu se pojavljuju kvalitetniji rasipači (posipači) iz uvoza, i to je pohvalno, i domaće proizvodnje.

Na taj je način šira javnost upoznata s važnošću kalcizacije, te je putem savjetodavne službe (dr. Danjek), a uz potporu Agronomskog fakulteta, Zagreb, Poljoprivrednog fakulteta, Osijek, i proizvođača vapnenih materijala, Ministarstvu poljoprivrede - upućen prijedlog da se uvedu poticaji za kalcizaciju za sva kisela tla na području RH. Tako je Ministarstvo poljoprivrede 7. travnja 2009. pod nazivom „Kalcizacija poljoprivrednih površina” raspisalo natječaj za dodjelu novčane potpore poljoprivrednicima za kalcizaciju.

- Omogućeno je da se sufinancira 50% troškova kalcizacije a najviše do 200.000,00 kn po korisniku, to su troškovi analize tla i troškovi nabave vapnenih materijala. Nakon ispravke koji se materijali sufinanciraju, stoji „vapnenac, dolomit, vapno i karbonacijski proizvodi”.