Prodaja robe na štandovima i klupama ispred kuće, putem kioska i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje.
Prodaja ispred kuće ili uz prometnicu posebno je postala popularna za vrijeme koronakrize. Ali i neophodna - kako za proizvođače, tako i za kupce jer su tržnice bile zatvorene, a trgovine opustošene. Možda je ova situacija stvorila neke nove obrasce ponašanja pa sve češće nailazimo na ovaj način distribucije voća, povrća i druge hrane. Kako u selima, tako i u prigradskim naseljima.
Brojni će poljoprivrednici i trgovci reći da im je baš Covid-19 pomogao da povećaju prodaju.
No, smiju li baš svi slobodno prodavati proizvode ispred kuće, čega se sve trebaju pridržavati te kakve su sankcije ako se radi suprotno pravilima, donosimo vam u nastavku teksta.
Za početak, prvo da razjasnimo tko sve može prodavati robu na ovakav način.
Prodaju robe na otvorenim prostorima prema Zakonu o trgovini (ZOT) mogu obavljati:
Dok trgovci mogu obavljati prodaju trgovačke robe na otvorenim prostorima na sve zakonom predviđene načine, pravne i fizičke osobe iz čl. 5. st.1. ZOT-a mogu samo vlastite proizvode i to samo na način propisan odredbom čl.5.st.1. i 2. ZOT-a.
Prodaja robe na štandovima i klupama ispred kuće, putem kioska i ona prigodna na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje.
Svi subjekti koji obavljaju trgovinu (bilo u prodavaonicama ili na otvorenom) moraju imati rješenje o minimalnim uvjetima koji su propisani Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija.
20+ mjesta na internetu putem kojih možete pomoći prodaju proizvoda Vašeg OPG-a
Rješenje se izdaje za sve oblike trgovine što podrazumijeva i robu na štandovima izvan tržnica. Također, za prodaju određenih namirnica na štandovima/klupama potrebno je ishoditi odobrenje sanitarne inspekcije da se prodaja takvih namirnica odvija u skladu s Propisima o zaštiti zdravstvene ispravnosti namirnica.
Kako to rade, primjerice, u Osijeku, pitanje je na koje smo odgovor dobili od Ivice Šiškića voditelja Odsjeka za komunalno redarstvo, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu.
"Uvjete i način davanja u zakup zemljišta na površini javne namjene, visinu naknade, uvjete i način postavljanja terasa za pružanje ugostiteljskih usluga kao i uvjeta i načina provođenja javnog natječaja, načine sklapanja ugovora o zakupu, bitne sastojke ugovora, razloge otkaza ugovora i drugo propisuje Gradonačelnik posebnim aktom – Pravilnikom o zakupu površine javne namjene (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/20, 5A/20-ISPRAVAK i 8/20)“, pojasnio je Šiškić.
Prvo morate ishoditi dozvolu za što je potrebno podnijeti zamolbu u Pisarnicu Grada Osijeka te priložiti 70,00 kn upravne pristojbe – biljege i izjavu da podnositelj zamolbe nema dugovanja prema Gradu i trgovačkim društvima u njegovu vlasništvu.
Nakon zaprimanja zamolbe donosi se Rješenje kojim se utvrđuju uvjeti korištenja površine javne namjene, sklapa ugovor o zakupu zemljišta i tek se tada ona može koristiti. Zakupnina se plaća u iznosu od 10,00 kn po m2 zakupljene površine dnevno.
Sve više proizvođača odlučuje se za direktnu prodaju. Koji su sve oblici?
Oblik, izgled ili dimenzije klupe ili štanda nije propisana, osim način njihovog održavanja. Dok je prodajna klupa nenatkrivena, štand je natkriven te može imati s unutarnje stranice pregrade ili zatvorene prostore za čuvanje robe.
Površina mora biti od materijala koji se lako čisti, bez oštećenja, a roba (naročito hrana) koja se izlaže na klupi ili štandu mora biti zaštićena od vanjskih štetnih utjecaja (prašine, ispušnih plinova motornih vozila) te vremenskih atmosferilija (kiše, sunca, vjetra, snijega).
Na klupi ili štandu trgovac i drugi prodavatelj u statusu pravne osobe i obrtnika dužan je istaknuti natpis s oznakom tvrtke koji uključuje naziv i oblik pravne osobe odnosno ime i prezime obrtnika i sjedište), a kod OPG-a naziv i sjedište istog, a kako je to upisano u odgovarajući registar odnosno upisnik.
Prodavatelji koji prodaju vlastite proizvode (OPG, šumoposjednici, profesionalni ribari, registrirani proizvođači, NPO) sastavljaju zaduženje za vlastitu robu s odgovarajućim podacima kao što je navedeno za svaku ispravu o stanju robe.
Pravilnikom o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu posebno je propisano da je OPG dužan voditi evidenciju koja minimalno treba sadržavati podatke o datumu prodaje, vrsti i količini kupljenih proizvoda te evidenciju o prodaji za prethodnu kalendarsku godinu čuvati najmanje 1 godinu.
Trgovci i drugi prodavatelji dužni su na prodajnom mjestu (na proizvodu ili mjestu njene prodaje) jasno, vidljivo i čitljivo i istaknuti maloprodajnu i cijenu za jedinicu mjere proizvoda te se toga i pridržavati. Kod proizvoda u rasutom stanju ističe se samo ona za jedinicu mjere.
Epidemija povećala potražnju za lokalnim, funkcionalnim proizvodima
Nositelj i članovi OPG-a kada prodaju svoje poljoprivredne proizvode na tržnici na malo i na drugim dopušten mjestima na otvorenim prostorima nisu obvezni izdavati račun.
Na pitanje kakve su sankcije u slučaju da se prodaja odvija suprotno pravilima, iz komunalnog odsjeka su rekli kako se takva neposlušnost novčano kažnjava.
"Korištenje površine javne namjene bez odobrenja ili protivno utvrđenim uvjetima odobrenja kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn pravna, 1.000,00 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba i 2.500,00 kn fizička osoba obrtnik“, ističe Šiškić.
Naravno, ove se kazne odnose na grad Osijek. Svaka predstavničko tijelo grada ili općine odlučuje zasebno kakve će i u kojem iznosu one biti.
A ako biste pitali proizvođače zašto se većina odlučuje na ovakav oblik, odgovorili bi vam sigurno ono što i mi mislimo. Kupac se na licu mjesta može uvjeriti u kvalitetu proizvoda, investiranja su mala (što je jako bitno), dovoljan je mali štand, klupica i vaga. Također, kroz osobni kontakt stvara se prisniji odnos s kupcem, ali i mogućnost pregovaranja.
OPG Fišer: Za vrijeme korone prodaja na kućnom pragu porasla je za 100%
S druge strane, ova prodaja ima i svoje nedostatke. Prvi i reklo bi se najveći je manji broj potencijalnih kupaca. Iako dosta njih zastane u prolazu, većinom su to "lokalci". Osim toga, zahtjeva i puno vremena. Ako se želi ostvariti dobit, proizvodi bi na štandu trebali biti cijeli dan, a prodavatelj biti prisutan na lokaciji cijelo vrijeme.
No, bez obzira na to, štand ili pokoja klupica pred kućom nikada neće izumrijeti, a to se pogotovo pokazalo sada, za vrijeme pandemije.
Tagovi
Autorica