Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poticaji
  • 17.10.2011.

Trećina EU-ovih poticaja od 2014. ide za ekološku proizvodnju

Najvažnije promjene buduće zajedničke poljoprivredne politike Europske unije bit će pojednostavljena individualna plaćanja zemalja članica, pomoć za početak bavljenja agrarom za mlade poljoprivrednike i smanjenje davanja

  • 2.500
  • 123
  • 0

Europska komisija protekloga tjedna predstavila je reformu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine Rumunjska, Bugarska, Mađarska i još neke nove zemlje članice dobit će nešto više novca u odnosu na svoje susjede na zapadu. Najvažnije promjene buduće zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koja trenutno iznosi 55 milijardi odnosno 40 posto proračuna EU-a, bit će pojednostavljena individualna plaćanja zemalja članica, pomoć za početak bavljenja agrarom za mlade poljoprivrednike i smanjenje davanja.

Ukupno poslovanje poljoprivrednika trebalo bi biti jednostavnije i fleksibilnije, dok bi se oni prilagodili tržištu. Osim toga, uvest će se gornja granica za subvencije za velike poljoprivrednike, a pomoć bi se obračunavala u odnosu na veličinu stvarno korištenih poljoprivrednih površina, a ne kao do sada prema ukupnoj površini ili proizvodnim kapacitetima.

Za inovacije i istraživanja izdvajat će se ubuduće dvostruko više novca. I, na kraju, 30 posto izravne pomoći davat će se u vezi s mjerama zaštite okoliša.

Reformu su pozdravile brojne nove članice Europske unije, dok u nekim starim članicama, primjerice Španjolskoj ili Velikoj Britaniji, vlada zabrinutost među poljoprivrednicima koji obrađuju velike površine. U španjolskim medijima dominiraju novinski naslovi »Europska unija će smanjiti subvencije za poljoprivrednike« ili »Ubuduće manje novca za španjolske seljake«. Dnevnik El Publico piše da je Europska komisija krenula u »križarski pohod kako bi revolucionalizirala subvencije za poljoprivredu«. Za španjolske je medije planirana kontrola subvencija za velike poljoprivrednike i one farmere koji ne rade u prvom redu kao poljoprivrednici najveća novost.

Reforma zajedničke poljoprivredne politike imat će izravne posljedice, među ostalim, i za britansku kraljicu ili princa Alberta iz Monaka, ali i za španjolsku groficu iz Albe, jer svi oni imaju velike poljoprivredne posjede.

Što donose reforme poljoprivredne politike za hrvatske farmere? Glavna poruka je da trećina plaćanja dolazi od 2014. na »zelene« farme, dakle imanja koja svojom proizvodnjom štite okoliš. Kravice koje mirno pasu travu na hrvatskim pašnjacima zasigurno ne razmišljaju o odluci koja se odnosi upravo na njihovu budućnost i budućnost hrvatskih poljoprivrednika, a odluka je donesena u Europskoj komisiji i 1200 kilometara od Hrvatske udaljenom Bruxellesu. Komisijin prijedlog nije razlog za zabrinutost za hrvatske poljoprivrednike, posebice one koji se bave ekološkim uzgojem.

Pozitivne reakcije farmera iz cijele Europe koji se već bave ekološkom poljoprivredom zasigurno su razveselili i Daciana Ciolosa, povjerenika za poljoprivredu, koji je prošli tjedan u Bruxellesu, samo sat i pol prije Štefana Fülea i godišnjih izvještaja o Hrvatskoj i o ostalim zemljama regije o napretku, predstavio prijedlog reforme zajedničke poljoprivredne politike. Reforma je opširna i puni stotine stranica papira. Reforma koja bi stupila na snagu od 2014., kada će Hrvatska već šest mjeseci biti članica Unije, predviđa prije svega snažniju financijsku nagradu za one farmere koji posluju na svojim imanjima ekološki.

Trideset posto izravnih plaćanja ubuduće je predviđeno za »greening«, na primjer za diverzifikaciju poljoprivrednih kultura ili očuvanje trajno zelenih površina.

Subvencije europske poljoprivrede iz proračuna Europske unije su u pravom smislu riječi sveta krava muzara. Naime, svaki drugi euro iz Bruxellesa i proračuna Europske unije izdvaja se za poljoprivredu. Taj novac proteklih godina u nekim zemljama članicama iznosio je 50 do 60 posto prihoda poljoprivrednika. Između 2014. i 2020. godine, što je iduće srednjoročno financijsko razdoblje, Unija će za poljoprivredu izdvojiti 435,5 milijardi eura, što znači da će i dalje novčani iznos za europske i hrvatske poljoprivrednike biti najveći u odnosu na sva ostala područja.

Za neke zemlje članice neće doći do velikih promjena. Tako će njemački poljoprivrednici dobivati do 2020. gotovo isti iznos kao i danas. Povjerenik Ciolos je, prema svojim prvim najavama, htio smanjiti plaćanja za njemačke i francuske poljoprivrednike i taj novac usmjeriti prema novim članicama, ali Njemačka i Francuska su se uspješno obranile i zadržale visinu isplate dosadašnjih subvencija.

Dok njemački farmeri takav korak pozdravljaju i kažu da je pošteno da se istočnim članicama Unije plaćaju manje subvencije zbog manjih životnih troškova, poljoprivrednici iz Estonije smatraju da takav pristup nije pravedan. Estonija smatra da snažnija prilagodba isplate poljoprivrednih subvencija uopće ne bi naštetila velikim poljoprivrednicima na zapadu. Estonci su izračunali da bi 12 novih zemalja članica trebale samo četiri posto izravnih plaćanja više kako bi dosegnule 90 posto prosjeka subvencija za poljoprivredu.

Prijedlog reforme zajedničke poljoprivredne politike je na stolu, a što o njemu misle ministri poljoprivrede doznat ćemo već 20. listopada, dok će 7. studenoga nacionalni ministri poljoprivrede u Europskom parlamentu o reformi raspravljati sa zastupnicima 27 zemalja članica.

Autor: ALEN LEGOVIĆ


Tagovi

Poticaji Ekološka poljoprivreda Poljoprivredna politika

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]