Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 14.06.2021. 07:30

Trećina svjetske proizvodnje hrane bit će ugrožena do kraja stoljeća?

U 52 od 177 proučavanih zemalja cjelokupna proizvodnja hrane u budućnosti će ostati na sigurnom klimatskom prostoru. Koje su to zemlje?

Foto: Depositphotos/Nikilev
  • 598
  • 110
  • 0

Poznato je da klimatske promjene negativno utječu na poljoprivredu i stočarstvo, ali malo je znanstvenih saznanja o tome koje će dijelove planeta dotaknuti ili koji su najveći rizici. Novo istraživanje koje vodi finsko Sveučilište Aalto procjenjuje utjecaj na globalnu proizvodnju hrane ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, prenosi ScienceDaily.  

"Naše istraživanje pokazuje da bi brzi i nekontrolirani rast emisija stakleničkih plinova do kraja stoljeća mogao dovesti do toga da će uvjeti biti nemogući za više od trećine trenutne svjetske proizvodnje", pojasnio je Matti Kummu, profesor globalnih pitanja za vodu i hranu sa Sveučilišta Aalto.

Prema ovoj studiji, taj će se scenarij vjerojatno dogoditi ako emisije ugljikovog dioksida (CO2) nastave rasti trenutnim stopama. "Dobra vijest je da bi se samo dio proizvodnje suočio s još neviđenim uvjetima ako kolektivno smanjimo emisije, tako da zagrijavanje ograničimo na 1,5 do 2°C", kaže Kummu.

Promjene u količini oborina i suše, kao i globalno zatopljenje posebno prijete Južnoj i Jugoistočnoj Aziji te afričkoj regiji Sahel. To su ujedno i područja koja nemaju sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima.

"Proizvodnja hrane kakvu poznajemo razvijala se u prilično stabilnoj klimi, tijekom razdoblja polaganog zagrijavanja koje je uslijedilo nakon zadnjeg ledenog doba", istaknuo je Matias Heino, drugi autor publikacije. Upozorio je da kontinuirani rast emisija stakleničkih plinova može stvoriti nove uvjete, a usjevi i stoka jednostavno neće imati dovoljno vremena za prilagodbu.

Europske zemlje sigurne?

U studiji su korištena dva buduća scenarija klimatskih promjena: jedan u kojem se emisije ugljičnog dioksida radikalno smanjuju, ograničavajući globalno zagrijavanje na 1,5 do 2°C i drugi u kojem one neometano rastu.

Shodno tome, istraživači su procijenili kako će one utjecati na 27 najvažnijih usjeva i sedam vrsta životinja. Rezultati pokazuju da prijetnje na različite načine utječu na zemlje i kontinente. Naime, u 52 od 177 proučavanih zemalja cjelokupna proizvodnja hrane u budućnosti će ostati na sigurnom klimatskom prostoru. Tu spadaju Finska i većina drugih europskih zemalja.

Osjetljive zemlje poput Benina, Kambodže, Gane, Gvineje Bissau, Gvajane i Surinama bit će teško pogođene ako se ne naprave promjene. Uznemirujuće je da ove nacije imaju i znatno manje sposobnosti da se prilagode promjenama u usporedbi s bogatim zapadnim zemljama.

Sve u svemu, 20 posto svjetske ratarske proizvodnje i 18 posto stočarske proizvodnje pod prijetnjom nalazi se u zemljama s niskom otpornošću na prilagodbu promjenama.

Sve više tropskih šuma i pustinja

Ako se emisije ugljičnog dioksida stave pod kontrolu, istraživači procjenjuju da bi se najveća svjetska klimatska zona današnjice - borealna šuma (tajga) koja se proteže Sjevernom Amerikom, Rusijom i Europom, smanjila sa svojih sadašnjih 18 na 14,8 milijuna četvornih kilometara do 2100.

Zabrinjavajuće je otkriće da ako ne bismo mogli smanjiti emisije, ostalo bi samo oko 8 milijuna km2 prostrane šume. U Arktičkoj tundri bilo bi još gore, a procjenjuje se da će ona potpuno nestati, ako se ne zaustave klimatske promjene. Istodobno, predviđa se da raste tropska suha šuma i zone tropskih pustinja.

"Budu li rasle emisije, porast pustinjskih područja posebno je zabrinjavajući jer u tim uvjetima gotovo ništa ne može narasti bez navodnjavanja", napominje Kummu. Upozorio je da bi do kraja stoljeća moglo biti više od 4 milijuna km2 nove pustinje širom svijeta.

Ova je studija prva koja je holistički procijenila klimatske uvjete u kojima se danas uzgaja hrana i kako će promjene utjecati na ta područja u narednim desetljećima. Njezina poruka je da svijet treba hitno djelovati.

"Moramo ublažiti klimatske promjene i istovremeno povećati otpornost naših prehrambenih sustava i društava - ne možemo ranjive ostaviti iza sebe. Proizvodnja hrane mora biti održiva", zaključuje Heino.


Tagovi

Klimatske promjene Globalno zatopljenje Šume Hrana Usjevi Stoka Istraživanje


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić