Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Trošarine
  • 30.08.2013.

Trošarinama protiv tradicije

I rakija na meti poreznika! Trošarina na jaka alkoholna pića iznosi 53 kune po litri čistoga alkohola

Foto: www.traveladriatic.com
  • 737
  • 74
  • 0

Već ove jeseni će inspektori ili poreznici marljivo krenuti u pretrese slavonskih i baranjskih kućanstava ne bi li kontrolom otkrili svaki i decilitar neprijavljene domaće rakije, točnije - alkohola za koji nije plaćena trošarina.

Najava oštrih kontrola je plod logičnog zaključka da je u Hrvatskoj proizvodnja alkohola, odnosno tradicijsko pečenje rakije, koje je još uvijek dobrim dijelom "u sivoj zoni", mogući izvor toliko potrebnog novca da bi se nahranila sva gladna usta na državnom proračunu.

Trošarina na jaka alkoholna pića, odnosno rakiju, iznosi 53 kune po litri čistoga alkohola, pri čemu jedno kućanstvo, svejedno imalo ono jednog ili deset članova, ima pravo godišnje proizvesti 50 litara rakije za vlastite potrebe, bez plaćanja trošarine.

Trošarina je samo prepreka za veću proizvodnju rakije

Ova godina je bila izuzetno dobra za nasade šljiva i na većem dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, pa je urod u nekim dijelovima bio i iznad očekivanja. Kako tradicija nalaže, kad ima šljiva bit će i rakije. S obzirom na zakonsku regulativu koja je stupila na snagu s 01. siječnja 2010. godine, svi oni koji su vlasnici rakijskih kotlova, ali i oni koji će posuditi kotao, isti moraju prijaviti u nadležnu Carinsku upravu. Prijavu rakijskog kotla potrebno je napraviti 8 dana prije početka pečenja rakije.

Da su naši poljoprivrednici upoznati s tim da se zakon mora poštivati, dokazuju i prilične gužve u Uredima Poljoprivredne savjetodavne službe, a u Daruvaru se primjerice dnevno prijavi preko 60 osoba. U prijašnjim godinama, prijava je bilo nešto manje s obzirom na vremenske uvjete kada nije bilo ni voća za proizvodnju rakije. Ova godina je posebna jer se do sada prijavilo približno 400 malih proizvođača jakog alkoholnog pića.

I ove jeseni po slavonskim selima peći će se velike količine voćnih rakija. Tradicija je da se voće, koje se ne konzumira svježe, prerađuje u pekmeze, džemove ili kompote, a na kraju - sve ostalo završi u voćnoj rakiji. Jednostavno, ništa ne smije propasti. Netko će ispeći i više od 50 litara rakije, a ako ne plati trošarinu na “višak” rakije, koja iznosi otprilike 26 kuna po litri te još i PDV, bit će u prekršaju. A kaznu će mu nemilosrdno naplatiti i to u iznosu od dvije do deset tisuća kuna. U takvom slučaju mnogi bi Slavonci mogli piti preskupu rakiju.

Ernest Nađ, voditelj Odjela za poljoprivredu Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek, koja inače godinama organizira edukacijsko ocjenjivanje voćnih rakija, kaže za Glas Slavonije, kako voćni slavonski resurs po pitanju proizvodnje rakija nije, niti može biti potpuno iskorišten.

"Ova je godina iznimno dobra za voćare. Posebice su dobro rodile šljive, kod kojih doslovno od uroda pucaju grane. Međutim, bojim se da ti naši slavonski resursi, kada je u pitanju prerada tog voća u rakije, neće biti u cijelosti iskorišteni. Osnovna je prepreka za veću proizvodnju rakije trošarina koja je prilično visoka i koja domaću proizvodnju voćnih rakija čini nekonkurentnom", kaže Nađ.

Obrazlaže to kalkulacijom koja pokazuje kako litra, primjerice, šljivovice, kada se optereti trošarinom, porezom te troškovima za prikladnu bocu i etiketu, praktički ne može stajati manje od sto kuna. A to je doista nekonkurentna cijena s kojom slavonska šljivovica, koliko god bila kvalitetna, ima male šanse na domaćem, a posebice inozemnom tržištu.

"Zbog trošarina i poreza koji proizvođač mora platiti prije bilo kakve prodaje rakije te straha od kazni, mnogi voćari ne žele proizvoditi voćnu rakiju, tako da dio voća jednostavno ostavljaju da propadne. Pri tome, jasno gube i dio prihoda, što nikako nije dobro jer postaju nekonkurentni u toj voćarskoj proizvodnji. Zbog toga mislim da država treba na neki način dati potporu proizvođačima voćnih rakija, kako ne bi dopustila da nam voćarstvo doživi sudbinu stočarske i proizvodnje mlijeka", kaže Nađ.

Slavonski voćari i proizvođači voćnih rakija još su prije tri godine tražili da se poveća količina proizvedene rakije po domaćinstvu bez plaćanja trošarine. Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković čak je i obećavao da će se ta količina povećati. Ovi zahtjevi su obrazlagani tradicijom u konzumaciji domaćih voćnih rakija, posebice u Slavoniji, ali i time da višečlanim domaćinstvima 50 litara rakije godišnje nije dostatno, kako Nađ napominje, čak ni u umjerenoj konzumaciji, a kamoli pri različitim proslavama.

Proizvodnja alkoholnih pića pada, raste uvoz

Direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske, Jasna Babić, lani je, na proglašenju rezultata edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija u Semeljcima, rekla kako hrvatska proizvodnja alkoholnih pića od 1998. godine, kada je proizvela 19,6 milijuna litara, ima stalan trend opadanja. Skroman rast zabilježen je samo 2008. i 2009., dok je 2011. proizvodnja alkoholnih pića pala na samo 10,3 milijuna litara. Najveći izvoz jakih alkoholnih pića, 5,56 milijuna litara, Hrvatska je ostvarila 2004. godine, ali je on u 2011. godini pao na samo 3,79 milijuna litara. S druge strane, uvoz alkoholnih pića u Hrvatsku raste. Dok je 2005. godine uvoz iznosio 17,5 milijuna, 2011. je dosegnuo vrijednost od 26,3 milijuna američkih dolara. Deficit u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci jakih alkoholnih pića u 2011. godini dosegnuo je 14,1 milijun dolara.

Foto: www.traveladriatic.com


Tagovi

Trošarine Rakija Jasna Babić Cijena Ernest Nađ Uvoz Tradicionalna proizvodnja


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]