Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gorski kotar
  • 29.04.2019. 16:30
  • Primorsko-goranska, Mrkopalj

Turizam, eko proizvodnja, šuma i pčele - aduti Gorskog kotara koje treba iskoristiti

Konferencija "Gorski kotar u fokusu" dala je zaključke koji bi trebali dovesti do revitalizacije i razvoja tog bisera brdsko-planinskog područja Hrvatske.

Foto: Arhiva Robinzonskog smještaja Hrib
  • 1.406
  • 622
  • 0

Konferencija "Gorski kotar u fokusu" na kojoj su predstavnici regionalne i lokalne vlasti, Ministarstva regionalnog razvoja, sveučilišne zajednice, gospodarstvenika te ostalih ustanova i institucija, razmatrali mogućnosti i prioritete razvoja ovog dijela Hrvatske, održana je u mjestu Mrkopalj.

Rapravljalo se i o važećem zakonodavnom okviru te dostupnim programima, a zaključci konferencije i prijedlozi mjera bit će upućeni nadležnim nacionalnim tijelima za izradu Programa razvoja brdsko-planinskih područja.

Nužnost decentralizacije upravljanja prirodnim resursima Gorskog kotara

Župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina, naglasio je, između ostalog, nužnost decentralizacije upravljanja prirodnim resursima Gorskog kotara prvenstveno misleći na šume, vode i poljoprivredna zemljišta.

Mladen i Željka pobjegli iz grada - nude robinzonski smještaj kojega posjećuje vrh planinarske elite

"U Gorskom kotaru ljudi žive u šumi koja je njihov glavni resurs tako da oni moraju prvenstveno živjeti od šumarstva, korištenja drvne mase i prerađivačke industrije. No, postoje i uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo tako da se potiču trajni nasadi, sadnja bobičastog voća i ostalo. Potičemo i sve mogućnosti razvoja sporta i rekreacije jer smatramo da je Gorski kotar idealno područje za razvoj aktivnog turizma“, navodi župan Komadina i dodaje: "Za urbano stanovništvo, goranske ljepote i svježi zrak su veliki mamac. Iz godine u godinu sve je veći porast noćenja, ali fali smještajnih kapaciteta tako da subvencijama i drugim olakšicama treba poticati investicije. Turizam, ekološka poljoprivreda, šumarstvo i drvna industrija izuzetno su važni za ovaj kraj.“

Mladi se rijetko odlučuju za poljoprivredu, ali postoji vidljiv interes za pčelarstvo

Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a sa sjedištem u Staroj Sušici (općina Ravna Gora), rekao je da se mladi, na žalost, sve manje odlučuju za poljoprivrednu proizvodnju, ali sve veće je njihovo, ali i uključivanje žena, u pčelarstvo.

Konferencija je održana u Mrkoplju (foto: Blanka Kufner)

"U Primorsko-goranskoj županiji imamo oko 730 registriranih pčelara sa 23.000 košnica. Zadnjih godina posebno se posvećujemo zaštiti izvornosti meda meduna i meda od kadulje koji su najpoznatiji na području naše županije. Pčelarima Centar omogućava nabavu razne opreme za pčelarstvo, edukaciju i savjetodavnu pomoć te ih pozivamo da nam se jave za sve dodatne informacije“, izjavio je Šoštarić. Spominje i prošli, ali hvalevrijedan program obnove trajnih nasada, a radilo se o sufinanciranju sadnog materijala. "Po tom programu podigli smo preko 200 ha novih površina u Gorskom kotaru pa sada imamo nekoliko komercijalnih tržišno orijentiranih nasada.

Romeo Mance, strastveni fotolovac iz Gorskog kotara - njegove fotografije se ne preskaču!

Ponekad dolazi do problema plasmana svježih proizvoda tako da Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj priskače s financijskim sredstvima kako bi gospodarstvima pomogli u stvaranju uvjeta za preradu. Gospodarstva plodove, uglavnom bobičastog voća, najčešće prerađuju u likere, džemove i pekmeze.“ Ravnatelj Centra navodi i četiri turističke ceste kojima se Primorsko-goranska županija može pohvaliti, a to su ceste meda, vina, sira i plodova gorja.

Zapušteni prostor obitelj Jakovac pretvorila u robinzonski smještaj

Kašetica primorsko-goranska je također projekt koji je vrijedan spomena jer okuplja preko 90 proizvođača autohtonih proizvoda, a radi se o prezentacijsko-izložbenom prostoru u Primorskoj kući u centru Rijeke u kojem se organiziraju manifestacije, promocije, izložbe, edukacije i radionice s ciljem promocije i razvoja autohtonih proizvoda PGŽ-a.

U županiji trenutno ima samo 829 grla krava te nema remonta stada

Vezano za stočarstvo, navodi da u županiji trenutno ima 829 grla krava te da nema remonta stada, a razlog tome su veliki problemi s plasmanom mlijeka. "Danas se više ne vrši sakupljanje mlijeka zbog velikih prijevoznih troškova. Jedno vrijeme je čak i Centar vršio sakupljanje, a priskočili smo i s uređenjem sirana tako da danas na području Gorskog kotara imamo četiri registrirane sirane. Krenuli smo i u nabavu mljekomata pa konkretno u Gorskom kotaru trenutno postoje dva mljekomata“, izjavio je  Šoštarić.

Razgovarali smo i s ostalim posjetiteljima, a Anita Pintar, nositeljica OPG-a Pintar iz Čabra osvrnula se na teškoće na koje nailazi u svome radu te se posebno požalila na vremenske neprilike koje su u Gorskom kotaru izuzetno nepovoljne. "Kišovito ljeto često nam ne dopušta raniju košnju, pa kosimo kada se vrijeme smiri. No, trava ne čeka, sve je starija i kvaliteta opada, a mi težimo što kvalitetnijem mlijeku pa sijeno ne baliramo nego sušimo. Bez Sunca ništa“, kaže Anita i dodaje da je ipak najgore kada zimi smrzne voda.

Anita Pintar: Ne moramo imati puno, ali važno je da je ono što napravimo kvalitetno

Nije mogla ne spomenuti i ledolom iz 2014. godine koji im je uništio veliki dio voćnjaka pa su nestale mnoge sadne vrste do kojih je skoro nemoguće doći. “Teško nam je i u proljeće kada voćke propupaju pa ih onda uništi mraz, a to je zaista česta pojava u našem kraju", ističe.

Francuzi spasili brdsko-planinsku poljoprivredu uvođenjem naknade

Na Konferenciji u Mrkoplju predstavljena je uspješna inozemna praksa u poticanju razvoja brdsko-planinskih područja na primjeru Francuske. Christophe Leger, predsjednik SUACI Montagn'Alpes i predstavnik Francuske komore u Europskoj mreži Euromontana, dao je izvrstan primjer poticanja razvoja brdsko-planinskih područja u Francuskoj te se posebno osvrnuo na naknadu za teške prirodne uvjete koju ostvaruju njihovi poljoprivrednici. Naveo je da bez te naknade poljoprivredna proizvodnja na navedenim područjima u Francuskoj ne bi opstala.

"Spomenuta naknada omogućuje uravnoteženiji razvoj i zadržava mlade u gorskim predjelima“, rekao je Christophe Leger. Smatra da bi u Gorskom kotaru usporedo trebalo razvijati više djelatnosti - industriju, poljoprivredu i turizam - te da se takvom kombinacijom može osigurati sklad u gospodarskom razvoju pa time i ostanak ljudi na područjima s otežanim uvjetima života i rada kao što je Gorski kotar.

10 razvojnih mjera o Gorskom kotaru kao početak oživljavanja regije?

Ravnatelj županijske Regionalne razvojne agencije, Vedran Kružić, smatra da je turizam grana koja može najbrže vratiti uloženo. Misli i da je krajnji trenutak da naša država počne brinuti o onim regijama koje osjećaju nedovoljno ulaganje u vlastite stanovnike i gospodarstvo, a Gorski kotar je jedna od njih. "Ogromno ulaganje u javni širokopojasni internet od strane lokalnih vlasti je svijetao primjer i u tom smjeru je potrebno ići“, smatra i dodaje: "Gorani bi što prije trebali dobiti karticu koja im omogućava besplatan prijevoz autocestom.“

Spavanje na sijenu, jabuka sa stabla nadohvat ruke. Jednostavno, robinzonski turizam

"Gorski kotar možemo nazvati biserom Hrvatske koji zauzima gotovo polovicu Primorsko-goranske županije, ali nažalost s vrlo malim brojem stanovnika. Za razliku od drugih dijelova Hrvatske, ovdje u planinskom dijelu ljudi zaista žive te je potrebno ulagati u infrastrukturu i omogućiti porezne i druge olakšice kako bi mladi doselili i ostali. Samo osiguravanjem radnih mjesta i ostalih uvjeta za pristojan život možemo zadržati stanovništvo u Gorskom kotaru“, smatra župan Zlatko Komadina osvrnuvši se na 10 razvojnih mjera o Gorskom kotaru koje predstavljaju samo dio svih mjera za koje očekuje da kroz određeno vrijeme budu implementirane.

Preselili na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće

Pored već navedenoga, župan Komadina istaknuo je i potrebu revalorizacije napuštenih te izgradnju novih stambenih objekata uz subvencioniranje troškova od strane Ministarstva graditeljstva. Naglašena je i potreba smanjenja cijene rada za zaposlene u Gorskom kotaru kroz smanjenje doprinosa na plaće te oslobođenje od poreza na dobit za poduzetnike.


Fotoprilog


Tagovi

Gorski kotar Revitalizacija Konferencija Turizam Šumarstvo Trajni nasadi


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]