U EU sve manje rade, a sve bolje zarađuju

Većini europskih poljoprivrednika 2010. ostat će u sjećanju kao vrlo dobra godina. Prema prvim procjenama Eurostata - europskog statističkog ureda - objavljenima u ponedjeljak, realni prihod od poljoprivrede po radniku tijekom ove godine u cijeloj je Europskoj uniji porastao za 12,3 posto. Prošle je godine taj prihod pao za skoro 11 posto. Rast ovogodišnjih prihoda rezultat je rasta vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Naime, zbog rasta cijena hrane vrijednost poljoprivrednih proizvoda iskazana u proizvođačkim cijenama ove je godine bila viša za 4,3 posto nego lani.

Pri tome su ratarski proizvodi bili skuplji za 6,3 posto, a stočarski nešto manjih 2,4 posto. Na veći novčani priljev europskim seljacima utjecao je i pad udjela rada za 2,2 posto. Drugim riječima, europski poljoprivrednici ove su godine nešto manje radili, a mnogo više zarađivali. Gledano po državama, prihodi poljoprivrednika porasli su u 21 članici EU, a pali u njih šest. Najviši rast zabilježen je u Danskoj (+ 54,8 %), Estoniji (+ 48,8 %) i Irskoj (+ 39,1 %). Prihodi su najviše smanjeni rumunjskim i britanskim poljoprivrednicima (- 8,2 %), a slijede ih grčke (- 4,3 %) i talijanske kolege (- 3,3 %).

Rast svoje vrijednost ratarski proizvodi najviše duguju skoku cijena za gotovo devet posto. Istovremeno, njihova proizvodnja je smanjena za 2,4 posto. Cijene su rasle gotovo svim vrstama ratarskih proizvoda, a najveći rast bilježi uljana repica čija je cijena skočila za gotovo trećinu. Međutim, rast cijene ta kultura može zahvaliti i korištenju u proizvodnji biodizela. Uljanu repicu slijedi pšenica sa rastom cijene od 22,5 posto, a krumpir je bio skuplji za malo više od 13 posto. Za devet posto bilo je skuplje i svježe povrće. Za sve navedene kulture zabilježen je pad proizvodnje.

Jedino je maslinovo ulje zabilježilo pad cijene za blagih 0,4 posto na što je vjerojatno utjecala i velika ponuda. Naime, prozvodnja te vrste ulja ove je godine najviše porasla, čak 17 posto. Na rast vrijednosti stočarske proizvodnje utjecao je i rast proizvođačkih cijena za dva posto, ali i proizvodnje za 0,4 posto. Listu stočarskih proizvoda s najvišim rastom cijene od 9,4 posto predvodi mlijeko. Prema nekim mišljenjima, najviši skok prihoda u Danskoj i Estoniji nije slučajan jer je upravo u tim državama najveći udjel mliječnih farmi u ukupnoj poljoprivredi. Nakon mlijeka slijede ovce i koze čija je cijena skočila sedam posto, dok je cijena stoke porasla blagih 0,4 posto. Cijena svinjskog mesa pala je za 2,6 posto. Najviši porast proizvodnje od 1,4 posto bilježi mlijeko dok je proizvodnja svinja ostala na lanjskoj razini.

Eurostatovi podaci potvrđuju da se europska poljoprivreda polako konsolidira. Međutim, valja znati kako rast cijena ove godine ne treba zahvaliti samo „nevidljivoj ruci“ tržišta, već i pritisku odozdo. Naime, prošle su godine europski poljoprivrednici vrlo često s traktorima izlazili na ulice. Još su uvijek u sjećanju televizijske snimke prolijevanja tisuća litara mlijeka pred vratima Europske komisije. Očito da se trud isplatio jer je EK odmah reagirala dodatno podupirući cijene. No, pitanje je što će biti u budućnosti jer je EU trenutno u procesu definiranja nove i efikasnije zajedničke poljoprivredne politike. Inače, poljoprivreda godišnje proguta 57 milijardi eura, odnosno 40 posto cijelog europskog proračuna.

Stranci do 2014. ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište u Mađarskoj

Europska komisija produljila je u ponedjeljak Mađarskoj za još tri godine prijelazno razdoblje za dobivanje prava državljana drugih članica EU da u Mađarskoj kupuju poljoprivredno zemljište. „EK je produžila prijelazno razdoblje na temelju informacija mađarske vlade koja je naglasila prijetnju ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednog zemljišta“, stoji u priopćenju EK koje prenosi financijski portal Portfolio.hu. Nakon isteka dodatne tri godine Mađari više ne mogu računati na novo produženje. Mađarska je zahtjev za produženjem roka podnijela početkom rujna ove godine. Glavi razlog produženja, tvrdilo se u mađarskom zahtjevu, je razlika u cijenama zemlje i prihoda mađarskih farmera koji tako ne bi mogli konkurirati svojim europskim kolegama u nadmetanjima za zemljište.

Autor: Tomislav Pili