U Europi umjerene do visoke razine mikotoksina - kako stoji Hrvatska?

Promjenjivo vrijeme te suša diljem Europe tijekom ove sezone izravno su utjecali na prisutnost plijesni i mikotoksina u žitaricama i krmivima, objavila je tvrtka Alltech u svom pregledu europske žetve za ovu godinu.

"Trenutačni rezultati ukazuju na umjeren do visok rizik od njih diljem Europe ove godine, a proizvođači moraju biti svjesni kako će se rizik i njihov utjecaj razlikovati od vrste do vrste i skupine životinja, s tim da su rasplodne i mlade životinje podložnije riziku", kazala je dr. Radka Borutova, voditeljica europskog odjela tehničke podrške u timu ove tvrtke za upravljanje mikotoksinima.

Uzorci prikupljeni diljem Europe

Rezultati istraživanja temelje se na 1.194 uzorka ječma, pšenice, kukuruza, kukuruzne silaže, travne silaže, sjenaže lucerne, pšenoraži, slame i silaže pšenice i ječma. Prikupljeni su na farmama i tvornicama stočne hrane diljem Europe, točnije u Rusiji, Španjolskoj, Danskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Bugarskoj, Češkoj, Litvi, Latviji, Grčkoj, Bjelorusiji, Hrvatskoj, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini.

Kako navode iz ove tvrtke, u svim uzorcima u prosjeku je otkriveno 4,34 mikotoksina, pri čemu je 98,5 posto sadržavalo najmanje jedan, a 86,1 posto dva ili više vrsta. U 87 posto uzoraka žitarica pronađeni su trikoteceni tipa B, slično kao i prošle godine.

Najveća koncentracija deoksinivalenola otkrivena je u slami iz Danske, dok je 24 posto od 600 analiziranih uzoraka kukuruza sadržavalo aflatoksine, što je znatno veći postotak u odnosu na 2020. i nešto čega bi proizvođači stočne hrane i farmeri trebali biti svjesni kada izrađuju planove kontrole za nadolazeću sezonu, upozoravaju iz Alltecha.

U uzorcima kukuruza analiziranih metodom LC-MS/MS, fuzarična kiselina bila je najčešći mikotoksin, otkrivena je u čak 96,74 posto uzorka, dok su trikoteceni tipa B i fumonizini pronađeni u 90, odnosno u 83 posto uzoraka.

Visoka razina aflatoksina diljem Europe

Jedna od ključnih tema koja se pojavila ove godine bila je ukupna visoka razina aflatoksina u uzorcima kukuruza diljem srednje i istočne Europe. To se može pripisati suši koja je negativno utjecala na kvalitetu usjeva. Određeni broj testiranih uzoraka premašio je zakonske razine, što predstavlja izravan rizik za životinja i izaziva zabrinutost za kvalitetu mlijeka.

Analiza je također otkrila nizak rizik na ispitivanim područjima za sitnozrne žitarice, kao što su pšenica i ječam. Ove je godine prvi put testirana reprezentativna količina uzoraka slame za upotrebu u svinjogojstvu te je utvrđen veći rizik od mikotoksina, pri čemu je DON bio najrašireniji.

Ove su godine kod 77 posto uzoraka tih žitarica nađene nove grupe. Naime, u njih gotovo šest posto otkrivena je fuzarična kiselina koja ulazi u mnoge interakcije i ima sinergijski učinak s drugim mikotoksinima poput fumonizina i moniliformina.

Zearalenon, koji može imati značajan utjecaj na plodnost većine vrsta je sadržavalo 46 posto uzoraka žitarica. Trikoteceni tipa A, koji su posebno štetni, otkriveni su u nešto manje od 43 posto uzoraka. Vrlo visoke razine T-2 toksina nađene su u kukuruzu iz Ukrajine.

Svaki uzorak krmiva kontaminiran

Analizirano je 126 uzoraka silaže kukuruza, travne, one od pšenice i ječma te sjenaže lucerne. U uzorcima je u prosjeku otkriveno 3,2 mikotoksina, pri čemu je 100 posto uzoraka sadržavalo najmanje jedan, a 96,8 posto dva ili više. U 97 posto uzoraka pronađeni su trikoteceni tipa B, dok je 95 posto imalo fuzaričnu kiselinu. Kod gotovo 50 posto zabilježeni su on iz roda Penicillium, a manje od jedan posto bilo je kontaminirano aflatoksinom B1.

Prosječne razine u nalaze se ispod razina koje je preporučio EU za svaki od njih kada se procjenjuju pojedinačno. Ove je godine 4,2 posto uzoraka kukuruza premašilo koncentraciju aflatoksina B1 koja je dopuštena u EU-u u stočnoj hrani.

Utvrđena je značajna razlika u razinama kontaminacije kukuruza i sitnozrnih žitarica. U uzorcima kukuruza pronađeno je prosječno 5,2 mikotoksina, dok ih je u spomenutim žitaricama pronađeno 3,1. Ta se odstupanja odražavaju u ekvivalentu rizika (REQ) i onom od hranjenja određenih vrsta i životinjskih skupina tim sastojcima. Primjerice, za krmače i nazimice ovogodišnji uzorci kukuruza predstavljaju veći rizik, ali kada se iste životinje hrane sitnozrnim žitaricama, on je manji.

U Hrvatskoj pronađena veća razina mikotoksina

Rezultati za Hrvatsku također pokazuju da je 27,5 posto uzoraka kukuruza kontaminirano aflatoksinima, a pet posto okratoksinima. Njegova prosječna koncentracija bila je 9 ppb, uz maksimalnu vrijednost od 14 ppb. Te razine zabrinjavaju proizvođače mlijeka jer je maksimalna koncentracija aflatoksina B1 dopuštena u EU-u u potpunom obroku za mliječne krave 5 ppb.

Prosječna koncentracija trikotecena tipa B bila je 1,1183 ppb, što može štetiti zdravlju i performansama svinja. T-2 toksin otkriven je u 2,5 posto uzoraka kukuruza, a maksimalna koncentracija iznosila je 92 ppb. Maksimalna koncentracija DON-a bila je 3.686 ppb.

U svim prikupljenim uzorcima kukuruzne silaže u Hrvatskoj u prosjeku je otkriveno 5,3 mikotoksina po uzorku, pri čemu je 100 posto uzoraka sadržavalo dva ili više.

Rezultati iz Hrvatske također pokazuju da je 100 posto uzoraka kukuruzne silaže kontaminirano trikotecenima tipa B i fuzaričnom kiselinom. Prosječna koncentracija fumonizina bila je 1.181 ppb, a najveća koncentracija 2.648 ppb. Razina rizika za kukuruznu za mliječne krave na temelju Alltechovog ekvivalenta rizika (REQ) je umjerena kada se uzme u obzir kontaminacija s više vrsta mikotoksina.