Učenici Agronomske škole Zagreb i ljeti brinu o vrtu te poručuju - poljoprivreda je budućnost

Učenici Agronomske škole Zagreb, najveće poljoprivredne srednjoškolske ustanove u Hrvatskoj, na Državnom natjecanju strukovnih škola ove godine su osvojili jedno drugo i jedno četvrto mjesto te nagradu na 55. Međunarodnoj izložbi cvijeća Floraart. Nažalost, zbog pandemije nisu mogli i predstaviti svoj rad, a osim toga, već drugu godinu zaredom, morali su prilagoditi uvjete izvođenja nastave, posebno važne prakse u rasadniku i velikom školskom vrtu.

"Većina učenika zrelo razmišlja o budućem pozivu, odnosno fakultetu", kaže voditeljica praktične nastave dipl.ing.agr. Lucija Baškarić u školi koja ima 420 učenika u dvije smjene o kojima skrbi 48 nastavnika od čega 28 iz strukovnih predmeta. Kroz šest različitih zanimanja od agrotehničara, poljoprivrednog tehničara-vrtlara, fitofarmaceuta i agroturistričkog tehničara te jednog od dva trogodišnja obrazovna programa cvjećara i vrtlara, dodaje, nastojali su steći potrebna znanja i vještina za buduća zvanja te osigurati svoje mjesto na tržištu rada.

Uzgajaju, prerađuju i prodaju 

Ističe da se na praktičnoj nastavi uvijek nalaze dva nastavnika kako bi više vremena posvetili učenicima i njihovoj edukaciji po pitanju vježbi iz stručnih predmeta, bilo u plastenicima ili u većem vrtu koji se nalaze odmah pored nove škole u zagrebačkoj Dubravi. Na praksi je stalno nazočan i Kristijan Košec, stručni suradnik u nastavi koji je ne tako davno bio i sam učenik ove škole. 

Košec naglašava da učenici kroz praktičnu nastavu stječu znanja iz sjetve, odnosno uzgoja biljaka, te kasnijim zalijevanjem i pikiranjem njeguju biljke koje prodaju tijekom praktične nastave najčešće prijateljima škole odnosno susjedima i sugrađanima, koji su u vrt dolazili i za vrijeme naše kraće posjete.

"Ni tijekom ljeta, kada je berba povrtnih kultura, ne zanemaruju vrt", zadovoljno kaže dodajući da kada je cvijeće u pitanju, uz pelargonije uzgajaju begonije, kadifice, petunije, vatrene kadulje i niz drugih jednoljetnica, a vidjeli smo i zanimljivo drvo života. Od povrća imaju plodovito i lisnato. Dakle, cherry rajčice, volovsko srce, paprike babure, feferone, začinsko bilje, kupusnjače, a na policama i ajvar, liker od oraha i sušeno cvijeće.

"U uzgoju se pazi da se koristi više organska gnojiva, a izbjegavaju kemijska, kao i to da tijekom školovanja odnosno prakse, nauče što više o biljkama jer kupci imaju dosta pitanja", napominje Baškarić.  

U plasteniku smo zatekli učenicu 4c Teu Skukan iz općine Križ, koja je prodavala bilje. Njezin izbor je, kaže, poljoprivreda, odnosno zanimanje poljoprivredni tehničar-fitofarmaceut jer nakon što završi i Agronomski fakultet, smjer fitomedicina, želi preuzeti OPG od bake. "Cilj mi je nastaviti obiteljsku proizvodnju u ratarstvu i stočarstvu te povećati sadašnju proizvodnju mliječnih proizvoda", napominje odlučna Tea. 

Voditeljica Baškarić ističe da imaju motivirane i vrijedne učenike jer poljoprivreda više nije samo motika. "Ovdje se radi o urbanoj, finoj poljoprivredi koju je prepoznala i Turistička zajednica Grada Zagreba pa sa 40.000 kuna financira izgradnju urbanog vrta na krovu škole", doznajemo.

Prodaja putem školske zadruge, a uspješni i na EU fondovima   

Nadalje, od Ministarstva poljoprivrede su 2018. godine dobili milijun kuna za laboratorij za ukrasno bilje, a iz EU fondova novac za uređenje specijalizirane učionice za agropoduzetništvo. Naime, ista je opremljena sa 16 računala, projektorom i platnom, a financirana kroz školski projekt Agroturistički inovativni menadžment. Učenicima su na raspolaganju i specijalizirane učionice za poljoprivrednu botaniku, analizu tla i biljnog materijala, poljoprivredne mehanizacije, stočarstva, pčelarstva, vinarstva...

Što se tiče prakse, voditeljica ističe da se za 14  sati tjedno u struci može vidjeti da nije svaki učenik ili učenica za sve, odnosno da se netko bolje snalazi u uzgoju biljaka, odnosno cvijeća, a netko u njihovoj prodaji, aranžiranju. "Naravno da učenicima pokažemo i motiku ili vile, odnosno alat za pikiranje i niz drugih stvari u vrtu kojeg planiramo proširiti, kako bi razdvojili cvijeće od povrća, te tako dobili više prostora za njihov uzgoj, ali i prodaju putem učeničke zadruge Pušlek", otkriva dalje i dodaje da se prodaja odvija u krugu škole (na čijoj se adresi inače nalaze čak četiri srednjoškolske ustanove) kao i u uređenoj maloj prodavaonici te na izložbama kao što su Floraart, Sajam zimnice i drugo.      

Nastavak školovanja na Agronomskom fakultetu

I učenik 4a razreda Luka Hlišć iz Zagreba ističe da je poljoprivreda njegov izbor jer - ona je budućnost. Ozbiljno planira nastaviti školovanje na Agronomskom fakultetu kako bi još više proširio stečeno znanje, bilo da se radi o cvjećarstvu ili nekim drugim granama bliskim "životu biljaka".

Baškarić ističe da prate stanje na tržištu cvijeća, posebno ono na tržnicama, na kojima se kod nas još uvijek tradicionalno najbolje prodaje. No, od kada je Hrvatska ušla u EU, i na tome je polju došlo do pomaka jer se više ide na kvalitetu, a manje na kvantitetu. Više se pažnje posvećuje ambalaži pa su tako kašete sa cvijećem unificirane, a pazi se i na harmoniju boja na polici, a sve to na kraju utječe na prodaju.

Ravnatelj Ivica Marinić napominje da je prošla školska godina, druga zaredom u koronakrizi, bila dosta izazovna, pa su koristili sva tri modela nastave kako bi što uspješnije ispunili nastavni plan i program. Posebno praktični dio nastave za završne razrede, koju nije moguće obavljati online. Ponosan je što iz godine u godinu, zahvaljujući i mjerama Programa ruralnog razvoja, koji omogućuje mladim poljoprivrednicima da pokrenu svoje gospodarstvo, bilježi porast zanimanja za upis u ovu školu, koja uredno ima popunjene razrede.

Novo zanimanje poljoprivredni gospodarstvenik 

Agronomska škola će od jeseni imati i novo trogodišnje zanimanje – poljoprivredni gospodarstvenik, za koji drži da će biti posebno zanimljiv svima onima koji neće nastaviti daljnje školovanje već će se odmah po završetku opredijeliti bilo za povrćarsto, voćarstvo, vinogradarstvo, sve grane stočarske i biljne proizvodnje.   

Jedan od vrijednih učenika na praksi u uređenju školskog vrta, bio je i učenik 4d Nikola Tadić iz Bistre. On kaže da ga poljoprivreda, iako njegovi nemaju zemlje, "ali imaju prijatelji kojima rado pomaže", zanima još od malih nogu, posebno život biljaka. Drži da mu ova škola pruža više mogućnosti, bilo sigurnijeg zaposlenja ili nastavka školovanja, a planira također upisati Agronomski fakultet te se onda aktivnije uključiti u veliki agro svijet. "Pa što bude", ističe on. 

Voditeljica Baškarić napomenula nam je i da je bilo straha na početku online nastave kako će sve to izgledati, posebno nezamjenjiva strukovna praksa, ali su se, kaže, timski uključili svi nastavnici, ne samo strukovnjaci kako bi sadržajno popunili videom sedam sati praktične nastave iz vrta. Dakle, ovogodišnji maturanti, koji su izašli iz škole koncem svibnja, bili su krizna generacija, koja je pandemiju iskusila za vrijeme svog školovanja. "Od njih je 57 učenika bilo na državnoj maturi, koji gravitiraju nastavku školovanja na fakultetima, a većina ih namjerava ostati u poljoprivrednoj struci, što nama daje dodatni elan za nove izazove", zaključuje naša sugovornica.