Udruge protiv Zakona: Osigurajte pravo na sjeme svim poljoprivrednicima!

Povodom prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznanju sorti poljoprivrednog bilja koje je danas bilo na dnevnom redu Hrvatskog sabora u I.  čitanju, Inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo" održala je performans na Markovu trgu u Zagrebu, dijeleći saborskim zastupnicima, preko ograde, autohtono hrvatsko sjeme starih sorti.

"Ovime je Inicijativa na simboličan način zastupnicima još jednom uputila zahtjev da se beskompomisno zalažu za osiguranje prava na sjeme kako je to propisano međunarodnim ugovorima o zaštiti biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu te Deklaracijom o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima", kazala je tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP-a) Sunčana Pešak.

Nakon soje na udaru i proizvođači krumpira

Dodala je da predloženi Nacrt zakona, uvodeći restrikcije u korištenju sjemena koje poljoprivrednici koriste za vlastite potrebe, ima dugoročno negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu. "Primjere sličnih restrikcija koje su već uvedene za proizvođače soje pokazuju da čim se proizvođačma nametne obveza njegova kupovanja, cijene na tržištu porastu", istaknula je Pešak.

Prema njezinim riječima, obveza dorade generira velike troškove, a u sektoru povrća je posebno problematična radi nedostatnih doradbenih kapaciteta. Osim toga, genetska raznolikost usjeva u Hrvatskoj je već ionako značajno ugrožena, a dodatnim administrativnim opterećenjima značajno bi se smanjila.

Napomenula je da se o zakonu o sjemenu intenzivno raspravlja i na europskoj razini. Mreža čuvara raznolikosti usjeva okupljena oko austrijske udruge Arche Noah, čiji su članovi i pokretači Inicijative, kreirala je zajedničku viziju koju ovih dana predstavljaju zastupnicima Europskog parlamenta. "Stoga na razini nacionalnog, kao i europskog zakona, tražimo da se svim poljoprivrednicima osigura pravo da sami čuvaju, kontroliraju, štite i razvijaju svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja", kaže ona.

Odgovarajući na upite, kazala je da je nemoguće da prozvođači krumpira nose sjeme na doradu. Istina, dodala je, Ministarstvo poljoprivrede je predvidjelo iznimke za mala poljoprivredna gospodarstva (PG) od dorade, ali ne i od kupovanja sjemena, a granica za PG bila bi između 50 i 100 ha, dok ona Europske komisije govori o 10 ha. 

Sjeme je pitanje života u ruralnom prostoru  

Članovi Inicijative se nadaju da će svi nedostaci ovoga zakona biti prepoznati prije drugog čitanja, kako bi se na vrijeme otklonili. Sada, kažu, na terenu inspekcije pojačano češljaju članove udruge "Bio vrt", jer se autohtone sorte proglašavaju ilegalnim kada je riječ o njihovim donacijama, što se nikada prije nije događalo, te to drže nedopustivim.      

Član Izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge OPG Hrvatske Život i član Odbora za zakonodavstvo i voćarstvo HPK Robert Hadžić, kazao je da sjeme nije samo sjeme, već ga drži važnim geopolitičkim pitanjem jer je ono pitanje života u ruralnom prostoru, a ne interes uske skupine koju predstavlja 40-ak dorađivača, odnosno sjemenarskih kuća, nasuprot više od 100.000 poljoprivrednika u Hrvatskoj.

Nadalje, kazao je da je Hrvatska jedna od predvodnica po bioraznolikosti u Europi, gdje je na visokom trećem mjestu od svih europskih zemalja, a ovaj zakon "reže granu na kojoj sjedimo", jer smo u proizvodnji povrća samodostatni samo 50 posto.

S ciljem podizanja svjesti o važnosti sjemena, a povodom ulaska zakona u saborsku procedru, započela je akcija "Mjesec dana za pravo na sjeme" te pozivaju sve da se uključe. Kako u akciju, tako i u razmjenu sjemena.  

Inače, u raspravi u Saboru, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, navela je da je stava, s obzirom na dvojaka tumačenja koja se pojavljuju u javnom prostoru, da članak 16. Zakona o sjemenu treba nomotehnički urediti kako bi bilo jasno da su mali proizvođači izuzeti od obveze certificiranja i dorade, kao što su jasno propisana izuzeća za "čuvane sorte", autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološke proizvođače.

Petir: Ne smije nam biti nevažno kakvo sjeme sijemo

U člancima 17. i 11. koji se odnose na doradu sjemena i obveze dorađivača potrebno je, smatra, postići fleksibilnost kako bi dorada svima bila dostupna i kako ne bi nastali troškovi koji će u konačnici poskupjeti proizvodnju hrane. "Ne smije nam biti nevažno hoćemo li proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i tako smanjiti prehrambenu ovisnost o uvozu. Također nam ne smije biti nevažno kakvo sjeme sijemo“, istaknula je. 

Predlaže da se poljoprivrednim gospodarstvima omogući da sama dorađuju sjeme i vode evidenciju, te podatke o doradi dostavljaju nadležnim tijelima. Takvu mogućnostdaje nam i europska Uredba o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice. 

"Vjerujem i da ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i krumpir i zato smatram da Ministarstvo treba razjasniti nejasnoće, kako se ne bi dogodilo da ove izmjene rezultiraju novim obvezama i rastom cijene sjemena i hrane", naglasila je i dodala da smo već na primjeru soje vidjeli da je kilogram koštao 2,5 kune prije certificiranja,  a nakon toga cijena je narasla na sedam kuna. Ako ne sijete certificiranu soju, nemate pravo na potporu. "Isto će se dogoditi i s ostalim sjemenom ukoliko zakon ne bude jasan i nedvosmislen, te ukoliko se ne definiraju pravila“, zaključila je Petir. 

Da ovakav Zakon u HSS-u i HSU-u ne mogu podržati, rekao je i zastupnik HSS-a Željko Lenart. Naveo je da, ako će poljoprivrednici sijati necertificirano sjeme, onda više neće smjeti prodavati plodove sjemena kao što je primjerice podravska paprika. Ako će prodavati tu papriku, onda će kršiti zakon i biti u sivoj zoni. Sijat će svoje, a prikazivati nešto što su kao kupili kao certificirano sjeme.

"Zbog čega ih tjeramo u sivu zonu? Zašto im ne damo mogućnost da siju ono što su sijali do dan danas i na čemu su radili godinama da bi dobili vrste koje danas imaju?”, pitao je zastupnik.