Urbani vrtlari iz Osijeka ne miruju zimi - sugrađanima pripremaju radionice i degustacije

Mirovanje u koje ulazi priroda, ne znači i mirovanje za članove Udruge OSvrt koja okuplja korisnike Urbanih vrtova Osijek. Na urbanim vrtovima, u južnom dijelu tog grada, i krajem studenog su se mogli zateći vrijedni korisnici koji su čistili svoje vrtove, pripremali ih za zimu, izrađivali kompost. 

Senka Štorat, dipl. ing. agronomije je uz pomoć supruga Stanka ovih dana učvrstila mali plastenik te razgrnula ostatke spaljenog biljnog otpada. Pomoću njega, ali i komposta od gljiva te kartona, planira obogatiti zemlju mineralima i hranjivima. Bit će to, kako ona kaže, mali eksperiment. 

Organiziraju niz predavanja o ekološkom uzgoju

No, Senka se ne bavi samo zemljom i uzgojem plodova. Nesebično svoje znanje dijeli zainteresiranim korisnicima i svima koji su žele znati više o ekološkom uzgoju povrća. Tako je nedavno u gradskoj četvrti održala niz predavanja o jesensko-zimskoj sjetvi, šamp kompostu i drugim organskim gnojivima u zimskoj obradi tla, izradi ekološkog sredstva za zaštitu od bolesti i štetnika koji prezimljuju u tlu. Kroz cijelu godinu udruga organizira predavanja kao što je proljeće u vrtu, rotacija i plodored, eko zaštita u vegetaciji i slično. 

"Vjerujem kako ćemo se više aktivirati te da će korisnici pokazati želju za individulanim osmišljavanjem vrta po ekološkim principima, odnosno stvoriti odgovarajuću mirkoklimu na svakoj parceli posebno", priča samozatajna Senka koja od ljekovitog bilja s ostalim aktivnim članicama izraduje ljekovite kreme, čajeve, pekmeze, izrađuje piramide prehrane i povrća za pojedine zdravstvene teškoće. 

Izradila je i nekoliko brošura koje korisnicima odgovaraju na pitanja o bio uzgoju povrtnica na malim površinama te o povećanju plodnosti zemljišta.

U planu je nabavka sušare za začinsko i ljekovito bilje

"Bio vrtlarstvo znači pomagati vrtu da brine o sebi i o nama. Smisleno, uz dogovor sa prirodom kombiniramo mješovitu sadnju dobrosusjedskih kultura sa biljkama pomoćnicama, ili tzv. "anđelima čuvarima vrtova", a to su začinske i ljekovite biljke", priča Senka dodavši kako je u pripremi sušara za sušenje ljekovitog i začinskog bilja. "Radili bismo domaću vegetu, krem juhe, taranu s povrćem, čajeve, sirupe za imunitet, likere od sitnog bobičastog voća", nabraja entuzijastično Štorat. 

Ovih se dana u udruzi posebno pripremaju za Dan grada koji se u Osijeku obilježava 2. prosinca. Svoje će proizvode građanima predstaviti u ponedjeljak, 3. prosinca od 8 do 20 sati u prostorijama GČ Jug 2, Srijemska 124a. 

"Zajedno s Udrugom umirovljenika grada Osijeka i Udrugom invalida rada grada Osijeka organiziramo Dane otvorenih vrata. Zainteresirani će moći posjetiti izložbu naših radova nastalih na radionicama, ali i kušati proizvode iz naših vrtova kao što je turšija, pekmez, pečena bundeva, ali i različite biljne pripravke od ljekovitog bilja", priča Sofija Majić, predsjednica udruge OSvrt dodavši kako će se sugrađani s njihovim aktivnostima moći upoznati i na Božićnom sajmu koji će vikend prije Božića biti održan na Trgu Ante Starčevića. 

Radionice početkom nove godine 

Imaju u udruzi i planove za zimsko razdoblje. 

"Početkom prosinca očekujemo da će stići kompost od gljiva koje korisnici mogu koristiti za obogaćivanje tla svojih vrtova. U siječnju i veljači planiramo radionice o zaštiti tla u sušnom razdoblju. Naime, ove godine su neki korisnici odustali baš zbog suše pa ih želimo educirati o maličiranju i drugim načinima zaštite tla. Također, svaki će korisnik dobiti savjet za individualni pristup svojoj parceli, informacije o plodoredu, rotaciji kultura i slično. U planu je i analiza tla, čim zatopli", zaključuje Majić. 

Treba napomenuti kako urbani vrtovi sadrže 180 parcela (veličina parcele je 50m2), a za sada se koristi oko 50% površine. Korisnicima je na raspolaganju nekoliko pumpi za vodu pa je navodnjavanje olakšano, ali i alatnica s pripadajućim alatom te stolov i klupe za odmor i druženje. 

Svi građani koji žele svoju parcelu trebaju se javiti u Gradsko poglavarstvo te sklopiti ugovor kako bi dobili parcelu na korištenje.