Važnost kemijske analize tla za potrebe gnojidbe

Tlo je jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji se nažalost vrlo sporo stvara, a može se vrlo brzo uništiti. Najznačajnijom ulogom tla smatra se opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivim tvarima. To znači da tlo osigurava biljci uvjete za nesmetan rast i razvoj. Kako su biljke osnovni izvor hrane za životinje i čovjeka, iz toga proizlazi da je tlo nužan uvjet opstanka čovječanstva. Stoga ga treba brižno čuvati i pravilnom gnojidbom održavati njegovu plodnost.

Da bi se ispravno obavila gnojidba poljoprivrednih kultura, potrebno je poznavati fizikalna i kemijska svojstva tla. Kemijskom analizom tla saznajemo kakvo je ono doista tako da analiza tla postaje nužnost za modernu poljoprivredu. 

Kako se uzimaju uzorci za analizu tla?

Za izradu kemijske analize tla uzimaju se uzorci tla s površine na kojoj se namjerava sjetva ili sadnja željene kulture. Točnost kemijske analize tla ovisi o pravilnom uzimanju uzoraka tla. Uzorci se uzimaju na različitim dubinama ovisno o kulturi za čiji se uzgoj provodi kemijska analiza. Ako će se uzgajati višegodišnji nasadi, uzorci se uzimaju sa dvije ili tri dubine: 0-30 cm, 30-60 cm te 60-90 cm, za ratarske i povrtlarske kulture sa dubine do 30 cm, dok za livade i pašnjake uzimamo uzorke do 20 cm dubine.

Uzorci se uzimaju sondom ili štihačom. Veličina parcele sa koje se uzimaju uzorci ovisi o njenoj ujednačenosti, a prosječno iznosi oko dva hektara. Najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka je kada je tlo slobodno, tj. poslije žetve pa do pripreme tla za slijedeći usjev, svakako prije naredne gnojidbe. Svaki prosječni uzorak sastoji se od većeg broja, najčešće 20-25 pojedinačnih uzoraka, ravnomjerno raspoređenih po cijeloj površini parcele s koje se uzima prosječni uzorak. Prikupljeni uzorci se dobro izmiješaju, a zatim se izdvoji četvrtanjem 1 kg zemlje koji se stavlja u vrećicu, obilježi potrebnim podatcima i šalje na analizu. Kemijskom analizom može se dobiti čitav niz podataka, od kiselosti tla, sadržaja makro i mikro hranjiva, sadržaja organske tvari u tlu, ukupni CaCO3, i dr.

Osnovni parametri koje dobivamo kemijskom analizom tla, a na temelju kojih se rade gnojidbene preporuke su sljedeći:

• Kiselost (pH) tla, vrlo važno svojstvo jer utječe na životne funkcije biljaka i mikroorganizama, a isto tako i na čitav niz fizikalno-kemijskih procesa u tlu
• Sadržaj topivog (biljci pristupačnog) fiziološki aktivnog fosfora i kalija izraženog u mg/100 g tla. Fosfor i kalij su uz dušik najvažnija biljna hraniva
• Postotni sadržaj humusa, kao glavni izvor dušika u tlu. Treba imati na umu da se dušik iz humusa oslobađa polagano, a kako će teći mineralizacija ovisi o vrsti humusa, mikrobiološkoj aktivnosti i čitavom nizu ostalih uvjeta.

Zadatci kemijske analize tla su:

1. Odrediti razinu raspoloživih hraniva
2. Predvidjeti povećanje prinosa i profitabilnost gnojidbe
3. Osigurati temelj za proračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva
4. Procijeniti opskrbljenost pojedinog hranjivog elementa te utvrditi plan nadoknade

Iz svega navedenog proizlazi da kemijska analiza omogućuje korisniku donošenje odluke o racionalnoj gnojidbi čime se najviše utječe na visinu prinosa, a time i na ekonomsku isplativost određene biljne proizvodnje.

Za više informacija obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.