Vinogradarstvo i vinarstvo nisu samo - Vincekovo

Studentica prve godine diplomskog studija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Gabrijela Vrbetić aktualna je Vinska kraljica Zagrebačke županije, koja ne bi imala ništa protiv da u svibnju postane i Vinska kraljica Hrvatske.

»Moj posao je da u godinu dana, koliko traje mandat Vinske kraljice, širim krug prijatelja vina, što neće biti nimalo lak zadatak u godini u kojoj mnogi najavljuju stezanje remena«, kaže Gabrijela.
Gabrijela je titulu Vinske kraljice zaslužila pobjedom na nedavno održanom izboru, kad je pobijedila na ispitu znanja, koji se sadrži od pismenog i usmenog dijela, a trebalo je pokazati znanje uz vedar natjecateljski duh.

Riječ je o poznavanju teorije u sljubljivanju jela i vina, stranim jezicima, ali i otvaranju butelje vina, čašama i svemu što ide uz kušanje vina. Uz to, Vinska kraljica mora imati veze i s tradicijom u proizvodnji vina, odnosno grožđa u vinogradima.

Vrbetići imaju samo 700 trsova vinske loze u Jastrebarskom, ali i velike Gabrijeline planove koja zna što hoće, jer smatra da je svatko »kovač svoje sreće«.

Gabrijela tako ne kasni na razgovore s novinarima, a takvu lijepu poslovnu praksu će zadržati i kad treba otići na neku prezentaciju u šoping centar vezanu za vino i upoznati nove ljude, stvoriti kontakte i učiti što više.

S druge strane, čuli smo da titula Vinske kraljice može biti i teška, jer ima i zavidnih ljudi koji teško podnose uspješne mlade žene.

Fakultet je, kako kaže, pogodila iako je bilo dileme treba li uzeti neki drugi smjer, kao što je cvjećarstvo. Predavanja su na fakultetu obvezna, pa ima dojam kao da je još u srednjoj školi, jer se više druže na fakultetu.

Gabrijela je svjesna da vinogradarstvo i vinarstvo nisu samo Vincekovo, koje je početak nove vinogradarske godine, odnosno Martinje, kad je najveća vinska fešta, već prije svega težak i mukotrpan višemjesečni rad u vinogradu. Tu je i uređenje vinskog podruma, što mnogi ne stignu, a koje iziskuje i znanje za pravilno tretiranje vina, odnosno pogađanje pravog odnosa šećera i kiselina.

Što se tiče cijena vina, za koje mnogi smatraju da su previsoke, posebno u restoranima, Gabrijela smatra da kvalitetno vino na domaćem tržištu nije skupo. Posebno, kaže, ako je riječ o buteljama, arhivskim i predikatnim, izbornim vinima, koja moraju imaju cijenu adekvatnu kvaliteti.
Vinska kraljica, iako još jako mlada, zna da izbor vina, crnog ili bijelog, ovisi o ukusu, ali i raspoloženju. No, uz pravo društvo, vino se može piti svaki dan kod kuće, a smatra da su i dobre vinoteke, odnosno vino na čaše, doprinos boljoj kulturi pijenja vina.

Gabrijela ima i dečka Gorana koji ima planove vezane za vino. Riječ je o pjenušcima koji se sada masovno uvoze, a trebalo bi stvoriti uvjete za njihovu veću domaću proizvodnju. Oni bi se, naime, trebali više piti umjesto žestica, kao aperitiv.

Zagrebačka županija je već stvorila niz županijskih robnih marki od vina Kraljevina Zelina, Portugizca do prepoznatljivih sireva i kiselog zelja. To je dobar put da se kod poljoprivrednih proizvoda stvori dodana vrijednost, odnosno 'brand', koji domaće, ali i strano tržište, u prvom redu ono turističko, može prepoznati.

Autor: Marinko Petković