Prema podacima najnovijih istraživanja, cela populacija nekih biljaka i gljiva iskorenjena je u pojedinim delovima sveta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom.
Više od 50 odsto svetskog stanovništva zavisi od pirinča, kukuruza i pšenice, a samo 15 biljaka daje 90 odsto svih kalorija, pokazali su najnoviji podaci britanske Kraljevske botaničke bašte u Kevu. Osim toga, oko 40 odsto od ukupno pola miliona biljnih vrsta i gljiva u opasnosti je od izumiranja.
Izveštaj o stanju biljaka i gljiva za 2020. godinu koji se temelji na radu 210 naučnika iz 42 zemlje pokazuje porast izumiranja od čak 20 odsto u odnosu na 2016. godinu kada je napravljena prva procena.
"Uprkos hitnosti, napredak u sprečavanju gubitaka biološke raznovrsnosti u poslednjoj deceniji nije uspeo. Žalosno je da nijedan od 20 postavljenih ciljeva nije ispunjen“, rekao je za openaccessgovernment naučnik Aleksandar Antoneli.
Prema podacima, cela populacija pojedinih biljaka i gljiva iskorenjena je u nekim delovima sveta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom. Takođe, veliki problem predstavljaju i klimatske promene, porast štetnih gasova kao i novi patogeni koji napadaju useve.
Vratimo se žitaricama od kojih zavisimo, a ne bismo morali. Istraživači su otkrili da postoji preko 7.000 hranjivih, izdržljivih, sa malim rizikom od izumiranja jestivih vrsta biljaka koje bi se u budućnosti mogle koristiti kao siguran izvor hrane. Trenutno se samo šest odsto ovih biljnih vrsta uzgaja u značajnim razmerama.
"Hiljade zanemarenih biljnih vrsta spas su za milione ljudi na Zemlji koje muče neviđene klimatske promene i sveprisutna nesigurnost hrane. Naša moralna dužnost trebalo bi da bude iskoristivost ovih raznolikih i otpornijih resursa“, naglašava Stefano Padulosi, naučnik i nekadašnji član globalne organizacije "Bioversity International".
Potencijalna buduća hrana uključuje pasulj morama koji toleriše sušu. Tu su i biljke akoub, pandanus, čaja i žitarica fonio. Iako nam danas zvuče vrlo egzotično, one bi mogle biti biljke budućnosti.
Podsetimo, u maju ove godine, nakon nekoliko odlaganja, izvršna uprava EU-a predstavila je svoju novu strategiju biološke raznovrsnosti koja sadrži 17 obaveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Komisije, novi okvir baviće se i preporukama koje je dala Revizija.
U njoj se između ostalog predlaže da se odrede obavezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i reka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji zagađenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje evropskih šuma i podstakne ekološka poljoprivreda i druge agrarne prakse koje pogoduju bioraznovrsnosti.
Predlažu se konkretni koraci kako bi u Evropi počela da se oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 odsto evropskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se delotvorno upravlja i vraćanje obeležja krajolika velike raznovrsnosti na najmanje 10 odsto poljoprivrednih zemljišta.
Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?
Biljke i gljive temelj su života na Zemlji, a naučnici su rekli kako su sada u trci sa vremenom kako bi pronašli i identifikovali vrste pre nego što ih zauvek izgube.
"Presudne su za održavanje života, osiguravaju hranu i neophodne lekove, kao gorivo i sirovine. Gubitak određenih biljnih vrsta mogao bi dramatično da promeni stanje života na Zemlji“, upozorava Antoneli.
Tagovi
Autorka