Više žitarica, manje mesa i mlijeka - što u 2022. čeka EU poljoprivredu?

Svjetska poljoprivredna tržišta nisu se oporavila od utjecaja pandemije, a rat u Ukrajini donio je nova previranja i veću nesigurnost u pogledu buduće dostupnosti žitarica i uljarica.

Jedinstveno tržište EU je uglavnom samodostatno za hranu, s ogromnim suficitom u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Može se očekivati da će se uspješno oduprijeti promjenama, ali postoji određena zabrinutost oko pristupačnosti zbog visokih tržišnih cijena i inflatornih trendova, stoji u izvješću o kratkoročnim izgledima u EU poljoprivredi 2022. kojega je objavila Europska komisija, a predstavlja detaljan pregled najnovijih trendova i perspektiva za niz poljoprivredno-prehrambenih sektora.

Povećanje izvoza žitarica za 14 posto

Predložene mjere za povećanje uzgoja ratarskih kultura u EU poljoprivrednicima će omogućiti da povećaju svoje sjetvene površine kukuruza, suncokreta i proteinskih usjeva. Predviđa se da bi žetva u EU 2022. mogla biti vrlo dobra za žitarice i uljarice, pod uvjetom da prevladavaju normalne vremenske prilike.

Za ukupnu proizvodnja žitarica u EU od 2021. do 2022. godine očekuje se da će dostići 293,3 milijuna tona, što predstavlja povećanje od 4,3 posto. Istovremeno se prognozira da će njihov izvoz porasti za 14 posto. Posebno će doći do rasta izvoza krušne pšenice za dodatnih 5,6 milijuna tona. Ukupna proizvodnja žitarica u EU, uz prosječne uvjete tijekom proljeća i ljeta, mogla bi dostići 297,7 milijuna tona u 2022/2023. uz prognozu za krušnu pšenicu na 131,3 milijuna tona.

Neto izvoz ove vrste poljoprivrednih proizvoda iz EU bi trebao porasti za 11,5 milijuna tona na 41,4 mil. t, što je skoro 40 posto više.

Proizvodnja uljarica u EU bila je za 6,5 posto veća u periodu 2021-2022. nego u 2020-2021. i iznosi 30,2 milijuna tona, uključujući 10,5 milijuna tona sjemena suncokreta što je više za 16,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Predviđa se da će se površine pod uljaricama u EU povećati za 4,8 posto za period 2022 -2023 u odnosu na prethodni.

Više površina pod kukuruzom

Svjetske cijene žitarica su porasle i na to je utjecaj imalo više faktora: pandemija Covida-19, visoke cijene energije i gnojiva, kao i neizvjesnost oko dostupnosti svjetskih zaliha. Problem je dodatno eskalirao ratom u Ukrajini i zaustavljanjem izvoza iz crnomorskih luka.

Očigledno je da će EU uvoziti manje količine nego što se ranije prognoziralo. Očekuje se smanjenje uvoza od 10 posto u odnosu na prošli period. Ukrajina je bila glavni opskrbljivač kukuruzom i to će se odraziti na tržište.

Predviđa se da će EU povećati proizvodnju žitarica i samim tim izvoz bi mogao porasti za već spomenutih 14 posto na 48,9 milijuna tona.

Površine pod ozimom pšenicom i ozimim ječmom su porasle na 20,7 milijuna hektara, odnosno za jedan posto, dok su površine pod raži povećane za 2,9 posto. Istovremeno se procjenjuje da će se smanjiti površine pod durum pšenicom i tritikaleom za oko četiri posto.

Zahvaljujući promjeni pravila i dozvoljavanju upotrebi ugara povećavaju se površine pod kukuruzom koji je postao aktualan zbog visoke cijene na tržištu unatoč situaciji s inputima.

Ukupna potražnja za hranom u EU mogla bi biti 159,1 milijun tona. Očekuje se da će u EU zbog visoke cijene stočne doći do smanjenja proizvodnje mesa, posebno svinjetine, kao i do slabije potražnje. Smanjit će se i upotreba ratarskih kultura za biogoriva.

Smanjuje se broj mliječnih goveda

Porast troškova u stočarstvu doveo je do smanjenja brojnosti mliječnih goveda za 1,5 posto. U 2021. godini je ovaj sektor poljoprivrede dostigao vrhunac, a zatim je uslijedio pad zbog viših vrijednosti raznih inputa (gnojiva, gorivo). Rat u Ukrajini je dodatno opteretio ovaj sektor, a cijene stočne hrane ne prestaju rasti. Po prvi put od 2009. godine količine isporučenog mlijeka pale su za 0,3 posto unatoč rastu cjenovnih vrijednosti. U Izvješću se navodi da će ovakva situacija dovesti do daljnjeg pritiska na povećanje potrošačkih cijena i mliječnih proizvoda.

Prognozira se da će se smanjiti potražnja za mlijekom u prahu, a da bi se mogla neznatno povećati potrošnja maslaca i sira. Napominje se i da postoji visoka potražnja kineskog tržišta za mlijekom u prahu, sirom.

Sredinom ožujka, cijene sirovog mlijeka u prahu u EU bile su oko 3.800 eura po toni, a maslaca u EU su porasle preko 6.000 eura po toni. Rastu i potrošačke cijene mliječnih proizvoda u EU.

Na ovaj trend veliki utjecaj ima i slaba svjetska ponuda mlijeka.

Promjene u voćarstvu

Voćarstvo očekuju promjene. Najveći problem je s jabukama, jer se najviše izvozilo u Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu, posebno kada je u pitanju Poljska koja je najveći proizvođač ove voćne vrste.

Gdje će završiti višak poljskih jabuka?

Proizvodnja naranči za preradu će se naglo povećati za 30 posto, a konzumnih će ostati na istom nivou.

Što se tiče proizvodnje maslinovog ulja, mogla bi rasti za 10 posto. Potražnja za njim će porasti kako bi se zamijenila druga biljna ulja.

I proizvodnja šećera u EU bi mogla porasti, i to za 14 posto za 2021/22., na 16,6 milijuna tona zbog većeg uzgoja u Francuskoj.

Manje mesa

Za industriju mesa predviđa se smanjenje bez obzira na povećanje cijena. Do reduciranja proizvodnje doći će u svim sektorima ove industrije.

Vrlo mali broj grla ovaca i koza koji će u 2022. godini nastaviti pad, doprinijet će visokoj cijeni mesa i proizvoda od njega.

Jedino je pileće izuzetak, jer se očekuje da će se uzgoj peradi povećati.