Vojvodina koju su nekada označavali kao žitnicu Evrope, imala je većinu obradivog zemljišta s visokim sadržajem humusa (između četiri i šest odsto), a sada takvog zemljišta ima tek 0,5 odsto.
Stručnjaci Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i odeljenja prirodnih nauka Matice srpske, su nedavno povodom Svetskog dana zemljišta, razgovarali o različitim aspektima obradivog zemljišta na naučnom skupu "Ekološki značaj organske materije u zemljištu". Tada je rečeno da ukoliko se ne zaustavi trend pada organske materije (humusa) u zemljištu, Vojvodina može da postane "agrarna pustinja".
Dr Jordana Ninkov s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo je rekla tom prilikom da je Vojvodina pre pedeset godina imala većinu obradivog zemljišta s visokim sadržajem humusa (između četiri i šest odsto), a sada tako kvalitetnog zemljišta ima tek 0,5 odsto. Dalje je pojasnila da se sve ispod jedan odsto smatra ogoljenim zemljištem, kome su potrebne subvencije i druge mere.
Na polovini oranica u Vojvodini postoji, srednji raspon sadržaja humusa (tri do pet odsto), a druga polovina ima niski sadržaj (jedan do tri odsto). Upozorila je da gubimo tu organsku materiju iz zemljišta, a problem broj jedan je nedostatak stočnog fonda, odnosno potrebne količine organskog stajnika. "Osim toga, imamo još neke neadekvatne ekološke prakse, kao što je spaljivanje žetvenih ostataka, erozija zemljišta i slično," kazala je dr Ninkov.
Dr Vladimir Đurđević, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu, kaže se prinos smanjuje zbog suša i čestih problema s olujama i gradom, kao i s bolestima i štetočinama. Po njegovim rečima kako se klima i klimatske zone pomeraju zbog globalnog zagrevanja, tako s njima dolaze i neke nove bolesti i štetočine koje su postale češće u našoj oblasti, obuhvataju veće površine, kvalitet roda.
Stručnjaci navode da se mora raditi na povećanju stočnog fonda, ali da postoje i alternativne tehnike za bolje zemljište: redukovana obrada, organska poljoprivreda, zelenišno đubrenje, uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva, primena organskog materijala iz industrije hrane...
Docent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Dragan Milić, koji je i posebni savetnik ministra poljoprivrede, govoreći o problemu stočnog fonda, naveo je da dve trećine poljoprivredne proizvodnje potiče od biljne proizvodnje, a svega trećina od stočarske. Postoje kaže, razne mere za podsticaj stočarske proizvodnje, međutim, to još nije dovoljno, prenosi Politika.
"Ministarstvo poljoprivrede radi na izradi novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će ova pitanja posebno biti uređena, kao i na zakonu o komasaciji, kojim će pitanja ukrupnjavanja i uređivanja zemljišnih teritorija biti efikasnije rešena," zaključio je on.
Izvori
Tagovi
Autorka