Vrana i Vigens među najvećima

Važno je da država nastavi subvencionirati proizvođače, i to sve snažnije kako se približavamo ulasku u Europsku uniju, jer će u trenutku ulaska u EU poljoprivrednici iz strukturnih fondova Unije moći tražiti sredstva koja su ekvivalentna sredstvima na koje su imali pravo u trenutku pristupanja Uniji.

Hrvatska za postizanje samodovoljnosti u proizvodnji mlijeka treba još tri do četiri godine

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na svojim je internetskim stranicama objavilo podatke o 250 najvećih korisnika poticaja za proizvodnu 2007. godinu. Korisnici poticaja rangirani su prema iznosu ostvarenih poticaja, a iz Zadarske županije na listi 250 najvećih našli su se farma "Vigens" d.o.o. i poljoprivredni proizvođač "Vrana" d.o.o.

"Vigens" je s iznosom ostvarenih poticaja od 5.028.904 kune ušao među prih dvadeset, što je značajno postignuće, osobito ako se uzme u obzir kako se u "klubu 20" nalaze veliki proizvođači poput "Belja", "Vupika" ili "Kutjeva". Vrana se s iznosom poticaja od 4.046.872 kune našla na visokom 28. mjestu.

Za poticaje u 2007. godini Ministarstvo poljoprivrede izdvojilo je preko 2,3 milijarde kuna.

- Moram reći da sam nakon uvida u listu i sama jako zadovoljna, jer visina sredstava govori o uspjehu Vigensa, prije svega o uspjehu u proizvodnji, što i jest temelj za dobivanje poticaja. U 2007. godini smo proizveli oko 5 milijuna litara mlijeka. Sada imamo 1,200 grla. Svakako je pozitivno što se Vlada potrudila u lipnju isplatiti zaostatke za 2006. godinu. Bilo je to nužno jer tako stoji u Poglavlju XI. koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak, kazala je Elvira Sterle, direktorica i operativni menadžer "Vigensa", navodeći kako će značajan dio sredstava dobivenih od države biti investiran u daljnje tehnološko unaprjeđenje.

- U nove tehnologije mnogo smo ulagali i do sada, a sada se s ovim novcem otvara prostor za razmišljanje o dodatnom oplemenjivanju svake litre mlijeka koju proizvedemo i, jasno, oplemenjivanju po proizvodnoj jednici - kravi, a sve kako bismo postigli bolji proizvodni rezultat. Nužna su, naravno, i daljnja ulaganja u edukaciju zaposlenika kojih je trenutačno četrdesetak, a nadam se kako će se broj zaposlenika povećavati nakon ulaska u EU. Upravo sada spremamo se za odlazak na jedan simpozij u SAD kako bismo se upoznali s tamošnjim najnovijim dostignućima, kazala je Sterle.

- Kad govorimo o proizvodnji mlijeka, ono što svakako treba naglasiti jest da hrvatska proizvodnja još nije samodostatna, što se vidi i iz količina mlijeka, pa i mesa, ako želimo govoriti o u uzgoju stoke koju uvozimo. U ovom trenutku je važno da država nastavi subvencionirati proizvođače, i to sve snažnije kako se približavamo ulasku u EU, kako bismo povećali iznos koji se u Poglavlju XI. naziva "financijska omotnica". Važno je znati da će u trenutku ulaska u EU poljoprivrednici iz strukturnih fondova Unije moći tražiti sredstva koja su ekvivalentna sredstvima na koje su imali pravo u trenutku pristupanja Uniji. Hrvatska za postizanje samodovoljnosti u proizvodnji mlijeka treba još oko tri do četiri godine. Ako tu samodostatnost ne postignemo, bez obzira na to što ćemo biti članica EU, ne piše nam se dobro, i zato to mora biti prioritet, istaknula je Sterle, koja je ujedno i predsjednica Udruge velikih mliječnih farmi MLIKO.