Za njih nije bilo dvojbe oko upisa fakulteta, svoju budućnost vide u poljoprivredi

Poznato je da je na Fakultetu agrobiotičkih znanosti u Osijeku ove godine upisano duplo manje studenata nego prošle godine. No prvog dana akademske godine i ovaj su put novi studenti bili jednako uzbuđeni, pomalo zbunjeni i istovremeno puni iščekivanja kao i svake godine do sada.

Studentski zbor najbolji im je putokaz i mjesto gdje će dobiti odgovore na svoja pitanja. Dominik Razman, predsjednik Studentskog zbora FAZOS-a, pozdravio je svoje nove kolege i rekao da imaju svojevrsnu privilegiju započeti studiranje s novim imenom fakulteta. 

"Peta sam godina studija, odnosno druga godina diplomskog studija. Kao Studentski zbor djelujemo kroz projekte gdje im osiguravamo edukacije, seminare, tribine, zabave. Gledamo da pokrijemo što širi spektar studentskog života i podignemo kvalitetu studiranja. Fakultet donosi brojne mogućnosti, primjerice, praksu, razmjenu i mobilnost studenata. Naši studenti na predavanju dobivaju temeljna znanja, a zatim to primjenjuju u praksi na poljima. Suradnja između studenata i profesora vrlo je dobra, uvijek se radi u interesu studenata.

Kada sam upisao fakultet nisam znao što očekivati, ali donio sam odluku jer je u mojoj obitelji duga tradicija bavljenja poljoprivredom. Još kao dijete rado sam išao na selo, gledao traktore i penjao se na njih, hranio životinje pa mi se to svidjelo. Doznao sam da je tadašnji Poljoprivredni fakultet bio lider u regiji kada je riječ o proizvodnji hrane, a kako je Slavonija poznata kao žitnica, lako sam donio odluku. Na početku studija bio sam uplašen, ali sam se ubrzo opustio i sudjelovao u svim nastavnim aktivnostima. Za godinu dana izlazim s fakulteta, nadam se dovoljnim kompetencijama za tržište rada. Proizvodnja hrane je najsigurniji posao na svijetu“, zaključio je Razman.

Entuzijazam brucoša

Jedna od novih studentica je Magdalena Fuček iz Turanovca pokraj Virovitice. "Moja se obitelj bavi poljoprivredom pa mi se upisivanje ovog fakulteta činilo logičnim. Očekujem da ću steći dosta znanja na fakultetu kako bih nastavila obiteljski posao ili se negdje dalje zaposlila. Ne znam zašto se malo studenata prijavilo, za mene nije bilo dvojbe“, rekla nam je Magdalena. 

Pad broja upisanih studenata na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti - dekan najavio promjene

Odlučan pri odabiru studija bio je i Davor Bilić iz Bošnjaka. "Upisao sam ovaj fakultet prvenstveno zato što smo u Slavoniji, a ja želim u Slavoniji i ostati, ne bih išao nigdje van, želim unaprijediti proizvodnju i proizvode. Prvi dojmovi na fakultetu su super. Vidim se u mehanizaciji i proizvodnji strojeva. Imam i konkretne ideje, ali ih još neću otkrivati“, rekao nam je Davor uz smijeh.

Barbara Bilić – Sić iz Vinkovaca još je jedna od onih koji su nestrpljivo čekali početak studiranja jer od malih nogu želi biti veterinarka. "Obožavam životinje, veterinarska sam tehničarka i u srednjoj sam školi uvijek tražila višak prakse, a također sam radila kao ispomoć u Veterinarskoj ambulanti u Privlaci. Već četiri godine imam terapijskog psa labradora i on me također dodatno nadahnuo i učvrstio u odluci da pomažem životinjama. Ovdje sam kako bih ispunila svoju želju“, optimistično je rekla Barbara.

Povezivao se s poljoprivredom, no fakultet nudi puno više

Entuzijazam brucoša ipak daje nadu da je smanjeni interes mladih za studiranje poljoprivrede tek prolazno stanje. Novim studentima obratio se i dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić. "Novim programima pokušat ćemo privući nove studente. Kod nas su do sada uglavnom prevladavali studenti iz poljoprivrednih srednjih škola, a na ovaj način želimo privući gimnazijalce i ostale koji će vidjeti sebe u navedenim zanimanjima budućnosti. Modernizirali smo i naziv fakulteta, odnosno dali mu pravo ime. Do sada se naš fakultet povezivao isključivo s poljoprivredom, a zapravo nudi puno više. Primjerice, govorimo o proizvodnji zdrave hrane, a bez hrane ne možemo ništa jer su hrana i voda osnova da bi čovjek mogao opstati. Smanjen broj novih studenata zapravo je odraz odnosa društva prema poljoprivredi. Očigledno je da mladi nakon mature radije odlaze u inozemstvo misleći da tamo mogu zaraditi više nego što bi mogli zaraditi sa završenim fakultetom u svojoj domovini.

Vrijeme je da konačno uputimo poruke ministarstvima poljoprivrede i znanosti kako se mora urediti sustav da agronom bude i priznat kao takav te ovlašten raditi svoj posao onako kako bi ga trebao raditi. Zalažemo se za osnivanje agronomske komore u kojoj će naši agronomi biti zaštićeni kroz određene ovlasti te da se uredi sustav prema kojem svako proizvodno poljoprivredno gospodarstvo treba imati zaposlen određen broj agronoma“, rekao je dekan Zmaić i naglasio da se samo u navedenoj sinergiji može dobiti rezultat u kojem će naći interes i poljoprivredni proizvođači jer će uz kvalificirane agronome ostvariti daleko veći profit i prihod za svoje gospodarstvo, a s druge strane fakultet će moći svojim agronomima osigurati radna mjesta.